Hrvatski turizam 13. u Europi po prihodima

Iako hrvatski turizam zadnjih nekoliko godina i trenutačno zauzima dobru poziciju s porastom svih važnijih pokazatelja, za njegov dalji uspješni i održiv razvoj potrebno je dodatno poboljšati infrastrukturu, odnos cijena i usluga, raznolikost usluga, obrazovanost zaposlenika, kao i profilirati promociju i marketing te uravnotežiti turistički razvoj u cijeloj zemlji i tijekom cijele godine-

Preporuke su to studije 'Hrvatski turizam-realnost i izgledi' koju je u lipnju ove godine provela tvrtka 'Roland Berger Strategy Consultants' u suradnji sa studentima zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Studija donosi i usporedne pokazatelje s Europom, unutar čijih 38 zemalja hrvatski turizam ima relativno dobar položaj - na 15. je mjestu s obzirom na lanjskih 10 milijuna dolazaka, na 13. mjestu je po turističkim prihodima (od lanjskih 6,3 milijarde eura), a još bolje stoji, na 8. mjestu, po prihodima od 600 eura po dolasku.

Ističe se i da je s lanjskim udjelom od 18,4 posto u BDP-u turizam 'bez svake sumnje pokretač hrvatske ekonomije'.

Sve su te pokazatelje označili dobrom početnom pozicijom hrvatskog turizma za daljnji razvoj.

Studiju, koju je Hini dostavio zagrebački ured te tvrtke, provedena je ispitivanjem 52, kako napominju, 'ključna turistička igrača' iz cijele Hrvatske, među kojima su bili oni iz turističkih zajednica i transporta, pružatelji lokalnih i usluga smještaja te oni iz djelatnosti razvoja nekretnina i ostali.

Za dodatno poboljšavanje infrastrukture studija preporuča postizanje smanjenja vremena čekanja na carinama i granicama, kao i optimiziranje povezanosti zračnih i željezničkih linija, koje su ispitanici ocijenili prilično lošim.

Za rješavanje pak problema odnosa cijene i usluga, kojemu su ispitanici dali prosječnu ocjenu 2,2 u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama (na skali od 0-jako loše do 5-jako dobro) preporuča se poboljšanje kvalitete i ponude usluga.

S tim u vezi je i preporuka za povećanjem raznolikosti usluga i proizvoda, prije svega jačanjem eko i kulturnog, gradskog, zimskog i kontinentalnog turizma, što može pridonijeti i produljenju sezone na gotovo cijelu godinu.

Izrazita sezonalnost hrvatskog turizma u studiji je označena jednim od ključnih problema, budući se zadnjih šest godina nije bitno promijenilo trajanje sezone odnosno i dalje traje od svibnja do kraja rujna (ponuda 'plaža i zabava').

Važnu ulogu u daljem razvoju imat će i ulaganje u obrazovanje, stjecanje vještina i znanja, posebno stranih jezika zaposlenih u turizmu, što je sada, kako su ocijenili ispitanici, na prilično niskoj razini.

Iznoseći pak očekivanja od hrvatske Vlade u vezi razvoja turizam, osim navedenih za poboljšanje infrastrukture, ispitanici su još naznačili potrebu za turističkom strategijom s ključnim mjerama za realizaciju na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Među takvim mjerama, između ostalog, očekuju smanjenje PDV-a u turističkom sektoru, čime bi se, smatraju, potakla ulaganja, kao i daljnju liberalizaciju tržišta u zračnom prometu.

Bolji zakonski okvir za ulagače također bi dobrodošao, a drže i da će se promijeniti fokus stranih investitora te da će ubuduće biti više zainteresirani ulagati u uslužne djelatnosti, a manje u hotele i nekretnine.

T-Portal

Tagovi: turist, turistička odredišta, turizam
Petak, 27.07.2007.