Gospodarski rast u Hrvatskoj u idućoj će godini ubrzati na 1,8 posto, najviše zahvaljujući izvozu roba i usluga, ali i dinamiziranju osobne potrošnje i nastavku rasta investicija, poručila je nedavno Hrvatska narodna banka (HNB).
I sve ostale institucije očekuju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Tako Europska komisija očekuje rast od 1,4 posto, dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) manje optimističan, pa prognozira 1 posto.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje rast BDP-a od 0,5 posto, a Ekonomski institu Zagreb i Hypo-Alpe-Adria banka za otprilike 1 posto. I drugi stručnjaci sličnog su mišljenja, nakon što je ove godine gospodarstvo izašlo iz šestogodišnje recesije.
"Iduće godine očekujemo sličnu dinamiku rasta gospodarstva kao i u ovoj, između 1 i 1,2 posto. Pritom očekujemo nastavak blagog rasta osobne potrošnje, zbog stabilizacije tržišta rada i rasta povjerenja potrošača. Očekujemo i nastavak rasta investicija, kao i izvoza, zahvaljujući jačanju gospodarstva EU-a, no stope rasta izvoza mogle bi biti nešto manje nego ove godine", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
Međutim, problem će, smatraju stručnjaci, i dalje ostati visok javni dug i proračunski manjak, pa bi nužna fiskalna konsolidacija mogla usporiti rast gospodarstva.
"Iduće godine očekujemo usporavanje rasta gospodarstva jer nakon parlamentarnih izbora obično slijedi jedno razdoblje usporavanja aktivnosti, dok se s duge strane očekuje jačanje pritiska Europske komisije na smanjenje proračunskog manjka. A s obzirom na nužne uštede, to bi moglo rezultirati određenim gospodarskim slabostima", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Iz HNB-a već dulje vrijeme upozoravaju na učinak 'grude snijega' na javne financija, odnosno na situaciju kada je stopa rasta BDP-a niža od prosječne kamatne stope na javni dug države te u toj situaciji javni dug i dalje raste.
"Da se zaustavi učinak 'grude snijega' potrebna je snažnija fiskalna prilagodba. Međutim, ona u Hrvatskoj uopće ne treba biti dramatična, odnosno potrebna je manja od onoga što je većina EU zemalja poduzela tijekom krize", kazao je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu hr.n1info.com