Prijava
Traži
Dok brojimo preostale slobodne kapacitete za oboljele od koronavirusa po bolnicama, postavlja se pitanje hoće li te pacijente uskoro imati tko njegovati. Medicinske sestre upozoravaju da su već sad na izmaku snaga.
Od 2013. godine iz Hrvatske se, prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara, iselilo 2500 medicinskih sestara, a nakon tragedije u Čakovcu u kojoj je, podsjetimo, medicinska sestra zabunom pacijentu ubrizgala pogrešnu supstancu od koje je pacijent preminuo, u javnost je izašla brojka da Hrvatskoj trenutno nedostaje 4500 medicinskih sestara.
Do te je brojke došla Hrvatska komora medicinskih sestara u analizi koju je provela s Ministarstvom zdravstva. Taj se broj odnosi na ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta i ne uključuje medicinske sestre koje su u samoizolaciji.
"Više ne možemo ovako"
"Više ne možemo ovako, pacijente uskoro neće imati tko njegovati. Mi sestre smo uz pacijenta većinu vremena, ne liječnik. Mi radimo i svoj posao i posao liječnika. Tko će njegovati pacijente na respiratorima, pa za taj posao trebate biti educirani, a sestara nema. U medijima se piše koliko je preostalo slobodnih kreveta, no što to ikome znači, što znači pacijentu da dobije krevet ako se o njemu nema tko brinuti?", rekle su nam medicinske sestre koja su nas molile da ih ne imenujemo kako ne bi imale problema.
Gazić: Iz KB Dubrava je otpočetka pandemije otišlo 50 medicinskih sestara
Međutim, njihove riječi potvrdili su nam u Hrvatskoj komori medicinskih sestara, Hrvatskom sindikatu medicinskih sestara i tehničara te u krovnoj udruzi HUMS (Hrvatska udruga medicinskih sestara).
Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara, za Index je rekao da je iz KB Dubrave, koja je covid-bolnica, od početka pandemije koronavirusa otišlo 50 medicinskih sestara, a prije toga ih je nedostajalo isto toliko.
"Osim iz KB Dubrava, još je dosta sestara u ovoj pandemiji otišlo iz svojih bolnica, sestre su premorene. Nedostaje nam 4500 sestara i tehničara i to do zadovoljavanja minimalnih uvjeta. Njih 2300 je iselilo iz Hrvatske od 2013. godine. Imali smo sastanak s ministrom zdravstva Vilijem Berošom, koji je upoznat s ovim podacima. Rekao je da će nas pozvati da osnujemo radnu skupinu koja bi trebala donijeti rješenje problema. To se još nije dogodilo. Pazite, ako nam nedostaje 4500 sestara, pa taj njihov posao netko treba nadomjestiti, jasno je da su sestre i tehničari iscrpljeni. Problem je što do nove generacije školovanih sestara treba proći nekoliko godina, a ovi postojeći zaposleni do tad trebaju preživjeti", rekao je Gazić za Index.
Osvrnuo se na slučaj iz Čakovca ističući kako je žalosno da se mora dogoditi neki slučaj da netko progleda kakvo je stanje.
"Osnovna plaća medicinske sestre je 4800 kuna, a rade još i posao spremačica"
"Mora se dogoditi ili Čakovec ili Metković ili Zaprešić da netko skrene pažnju na zdravstveni sustav. Godinama se već zatvaraju oči na probleme u zdravstvu, na činjenice da su medicinske sestre na izmaku snaga, rade prekovremene sate, plaće su premale. Osnovna plaća medicinske sestre kreće se od 4800 kuna, to je bez dežurstava i noćnih sati, pa kako ćete takvom plaćom privući mlade naraštaje da se školuju za medicinsku sestru i brinu o zdravlju pacijenata?" pita se Gazić.
Dodaje kako su u ovoj pandemiji medicinske sestre koje skrbe o covid-pacijentima postale i spremačice te rade i taj posao.
"Ne možete s ceste dovesti medicinsku sestru da radi na respiratoru i s monitorima"
"To se odnosi pogotovo na sestre koje rade na covid-odjelima, one su 4 sata u takvoj uniformi, neprekidno s pacijentom, i to 99 posto vremena. Iscrpljene su od svog načina rada. U KB Dubrava je najteže, sestre su tamo na rubu, oni su skoro puni, od 160 mjesta u respiratornom centru imaju preko 100 popunjeno. Nije problem nabaviti krevete i respiratore, već naći ljude koji će raditi s njima, ne možete dovesti s ceste medicinsku sestru da radi na respiratoru i s monitorima. To trebaju raditi iskusne sestre. Recimo, ne može to raditi sestra koja je dosad radila na šalteru jer ona taj posao ne zna", istaknuo je Gazić.
Očekuju da će im se napokon javiti netko iz Ministarstva zdravstva.
"Jedno od rješenja kako ugasiti požar je taj što imamo 470 sestara na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a veliki broj je onih koje nisu završile pripravnički staž. HZZ ove godine uopće nije raspisivao natječaj za staž pa one nemaju ni licencu za rad. Istovremeno bolnice ne objavljuju natječaj jer čekaju HZZ da im plati to, jer one same nemaju novaca. Tražit ćemo i da im se raspiše taj natječaj kako bi mogle obaviti staž i dobiti licencu pa da nam u sustav uđe još određeni broj sestara", kazao je na kraju Gazić.
"Sestre se trude da se taj nedostatak ne utječe na sigurnost u radu, no to je sad nemoguće"
Tanja Lupieri, predsjednica Hrvatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS), za Index je rekla da je kroničan nedostatak medicinskih sestara po bolnicama pogotovo došao do izražaja u pandemiji. Ističe da oni na taj problem upozoravaju već niz godina te da je u takvim okolnostima vrlo teško garantirati sigurnost i pacijentima i sestrama.
"Nedostatak sestara itekako utječe na uvjete na radu, koji sestrama postaju nepodnošljivi, pogotovo u ovim kriznim situacijama. Tako ne možete garantirati ni sigurnost sestre ni pacijenata. Ozbiljan nedostatak sestara sad dolazi na naplatu. Mi se trudimo, sve sestre se trude da se taj nedostatak sestara ne primijeti i ne utječe na sigurnost na radu, no to je sad u ovoj situaciji nemoguće", upozorila je Lupieri.
Uputila je ozbiljan apel svim stanovnicima naše zemlje u molbi da im olakšaju posao.
Sestre uz postojeće odjele moraju raditi dodatno na novim radnim mjestima
"Ono na što moramo apelirati kao zdravstveni djelatnici je da se svi građani pridržavaju epidemioloških mjera jer time pomažu nama da možemo funkcionirati. Ako se nećemo ponašati odgovorno, to nam znači dodatan pritisak na zdravstveni sustav. U zdravstvenom sustavu je ukupno 53 posto medicinskih sestara i sav pritisak ozbiljno radi problem nama kao zdravstvenim djelatnicima u tom sustavu. Sestre se s pravom žale da su premorene jer nadoknađuju ozbiljan broj medicinskih sestara koji nedostaje", kazala nam je Lupieri.
Navodi kako je u ovoj situaciji užasno teško organizirati posao s obzirom na kroničan nedostatak sestara.
"Uz to treba navesti da su se sad uz sve to u bolnicama otvorila i radna mjesta koja prije nisu postojale pa se situacija dodatno pogoršala. Po novom sad imamo i pred-trijaže, dakle ispred bolnica, što također iziskuje potrebu za određenim brojem sestara, a još je i dodatni pritisak kroz hitne prijeme, odjele za izolaciju i tako dalje. Sestre su preopterećene i treba se o tome ozbiljno razmišljati. Mislim da će ministar donijeti odluku kako dalje, vjerojatno postoje ozbiljne analize situacije i on je taj koji bi trebao donijeti odluke, naravno u suradnji s ravnateljima ustanova", kazala je Lupieri za Index.
"Sestre rade i po 21 dan u punoj opremi, bude po jedna sestra na 20 bolesnika"
Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara, za Index je istaknula da su upravo sestre i tehničari ključne osobe u skrbi za covid-bolesnike.
"Oni su uz njih 24 sata dnevno. Stalno dežuraju, rade, to ih dovodi do maksimalne iscrpljenosti, stoga kad čujemo komentare 'zato ste se i školovale', e pa treba naglasiti da sve ima svoje granice. Ne možete odrađivati po 300 sati prekovremeno, radi se po 21 dan u komadu i ljudi ne žele više toliko raditi jer je sve skupa jako stresno i teško. Koliko god je čovjek profesionalac, jako je teško gledati da čovjek umire u mukama, mi ne radimo s drvetom i limom. Vidjeli smo neke situacije koje su se događale, u pitanju je ljudsko zdravlje", istaknula je Prašnjak...
Ostatak vijesti pročitajte na linku.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
