Nakon četiri godine smanjivanja vanjskoga duga, Hrvatsku u ovoj godini čeka eksplozija zaduživanja na inozemnom tržištu
Prema prognozama analitičara Raiffeisena, Hrvatska bi kraj ove godine mogla dočekati s vanjskim dugom od oko 90 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što nas, kada je riječ o ukupnim dugovanjima prema inozemstvu, otprilike vraća na razinu iz 2017. godine.
Rast vanjskoga duga bit će posljedica krize izazvane koronavirusom i nedostatka novca u praktično svim sektorima društva i ekonomije, u kojima će se besparica nastojati pokriti zaduživanjem i na stranim tržištima, te pada BDP-a. Stoga se može reći da će koronakriza izbrisati i ono što je proteklih godina napravljeno na smanjenju ino-zaduženosti zemlje.
Glavni generator povećanja vanjskoga duga u ovoj će godini, smatraju ekonomisti, biti poduzeća. Dvomjesečni lockdown najveći je dio tvrtki ostavio bez ikakvih prihoda, a recesija u koju tonemo dodatno će smanjiti prihode većine hrvatskih tvrtki.
U takvim uvjetima, mnogim tvrtkama neće ni preostati ništa drugo nego da spas potraže u zaduživanju, pri čemu će neke od njih, posebno one veće, financijsku injekciju tražiti na stranim tržištima. Ovdje valja voditi računa o tome da su tvrtke i tijekom lockdowna imale znatne troškove poslovanja, iako su mnoge od njih ostale bez prihoda.
Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta napominje da je prostor za zaduživanje vani ograničen na veće, jače i poznatije tvrtke, dok one manje uglavnom nemaju priliku zadužiti se u inozemstvu. Stoga će one za opstanak morati koristiti ponajprije svoje unutarnje rezerve, dobit iz ranijih razdoblja i kredite domaćih banaka.
U ovom je trenutku još uvijek nejasno u kojoj će se mjeri sektor države u ovoj godini zaduživati u inozemstvu. Konačnu odluku o tome morat će donijeti nova vlada, ona koja će proizaći iz predstojećih izbora. Za sada, upozorava Vizek, država ne pokazuje neku veliku namjeru zaduživanja u inozemstvu u ovoj godini.
Podaci središnje banke pokazuju da je do rasta vanjskoga duga zemlje došlo već početkom godine, dakle prije izbijanja koronakrize. Naime, Hrvatska je inozemnim vjerovnicima krajem prošle godine dugovala ukupno oko 40,9 milijardi eura, ili 75,7 posto svog BDP-a.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala index.hr