Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja saborsko prihvaćanje Zakona o radu nakon skoro dvije godine pregovaranja tijekom kojih su zabilježeni brojni pritisci sindikalnih središnjica. Hrvatska udruga poslodavaca koja je aktivno uključena u pregovaračke procese, promjene u novom Zakonu o radu smatra tehničkim usklađivanjem s europskom pravnom stečevinom.
Naime, suprotno tumačenjima sindikata, novim se rješenjima unešenim u konačnom prijedlogu ne umanjuju radnička prava, odnosno može se ustvrditi kako se radi i o njihovom poboljšanju prema dosadašnjim rješenjima. Ovakav prijedlog Zakona dobio je pozitivno mišljenje Europske komisije te ga u tom kontekstu treba i promatrati - kao ispunjenje uvjeta za zatvaranje Poglavlja 19 - Socijalna politika i zapošljavanje. Zakonodavna inicijativa za izmjene Zakona o radu pokrenuta je radi usklađenja Zakona s direktivama, odnosno nužnog dodatnog implementiranja, pojašnjenja ili redefiniranja pojedinih pravnih normi.
Ovaj Zakon nije donio nikakve revolucionarne promjene niti je svojim rješenjima značajnije utjecao na posebne interese poslodavaca, odnosno radnika i sindikalnih središnjica. Novim Zakonom radnička su prava zaštićenija nego u dosadašnjim rješenjima u Zakonu o radu. Smanjen je broj dopuštenih prekovremenih tjednih sati sa 10 na 8, povećano je trajanje godišnjeg odmora na minimalno četiri tjedna, ne računajući pri tom neradne dane i blagdane, uređeno je pitanje pripravnosti, smjenski i noćni rad, te se posebno posvetila pažnja zaštiti maloljetnika i sigurnosti zaštiti zdravlja radnika uopće.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u roku od 60 dana uputit će Vladi RH dodatne izmjene i dopune Zakona o radu, kojima bi se uskladila sva dodatna interesna i druga pitanja koja su inicirali socijalni partneri.
Pitanje ugovora o radu na određeno vrijeme, koje sindikalne središnjice najviše istuču kao sporno područje, rješavat će se u tom „drugom krugu“ pregovora. U tom će sljedećem krugu poslodavci ići sa zahtjevima kojim bi se poboljšao sadašnji Zakon o radu a s ciljem smanjenja rigidnosti nekih odredbi. Ugovori na određeno vrijeme sklapaju se upravo zbog rigidnosti odredaba o otpuštanju radnika, te se poslodavcima treba omogućiti fleksibilnije otpuštanje ali i zapošljavanje radnika. Pravi problem zapravo je kontrola ugovora na određeno vrijeme, a ne Ugovor na određeno vrijeme kao takav. Također, potrebno je urediti pitanje bolovanja u otkaznom roku koje se najviše zloupotrebljava od strane radnika. Sva ta interesna pitanja poslodavci su već predstavili javno i na njima će inzistirati u „drugom krugu“.
"Zakon o radu mogao je i može biti bolji, kako za radnike tako i za poslodavce, međutim u ovom trenutku ispunio je svoju svrhu donošenja. U uvjetima svopće ekonomske krize, na prvome mjestu nameće nam se stvaranje uvjeta za zaposlenost naših radnika i i poduzeća", poručio je Bernard Jakelić, v.d. glavnog direktora HUP-a.
HUP: Novi Zakon o radu samo je tehničko usklađivanje s europskim zakonodavstvom
Srijeda, 09.12.2009. / business.hr