Prijava
Traži
Radi se o zahtjevu koji je unatrag zadnjih 20-ak godina postavljen pred niz hrvatskih vlada, ali nekoliko dosadašnjih najava i inicijativa za njihovu analizu i smanjivanje nije dalo vidljivih rezultata.
Aktualna kriza nameće nužnost smanjivanja svakog mogućeg troška koji otežava poslovanje i umanjuje investicijski potencijal kompanija koje posluju u Hrvatskoj zbog čega je krajnji trenutak da se konačno zaista ozbiljno pretresu i parafiskalni nameti, poručuju iz HUP-a te dodaju kako je upravo ukidanje i smanjivanje parafiskalnih nameta kojima se još uvijek pouzdano ne zna ni točan broj jedan od najdugovječnijih zahtjeva Hrvatske udruge poslodavaca.
"Više puta smo istaknuli da namete prvo treba obustaviti, a potom analizom kako bismo ih sveli na minimalan broj i u okvire koji su za gospodarstvo održivi i prihvatljivi. Ovo ne smije biti još jedan trenutak u kojem sve ostane najavi i načelnom iskazu namjere da se smanje parafiskalni nameti. Kriza s kojom smo suočeni će biti teška i ne možemo si dopustiti da i kroz nju prolazimo, a da ove značajne troškove ozbiljno ne pretresemo.
Treba napraviti stručnu analizu, procijeniti opravdanost svakog pojedinačnog nameta i visine iznosa koji se plaća kao i svrhovitost trošenja tako prikupljenih sredstava. Za one koji će se zadržati mora se osigurati transparentan uvid u način na koji se troše te nastaviti provoditi redovite analize opravdanosti i postojanja i visine takvih nameta", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
HUP je predložio da se za 20 najvećih nameta, koji čine najveće financijsko opterećenje za poslodavce, u najkraćem mogućem roku razmotri smanjenje." Za ostale kojih je prema zadnjim procjenama Vlade više od 400, zalažemo se za ukidanje ili za drastično smanjenje, od najmanje 70 posto", kažu iz HUP-a.
HUP je prvu listu parafiskalnih nameta objavio još 2007. godine i tada ih je bilo 245, da bi se do danas ta brojka gotovo udvostručila.
Ankete među članicama HUP-a koje su provođene u više navrata ukazuju da parafiskalne namete čine vrlo velik dio troškova svih kompanija. Neke su od najvećih stavki, posebno u doba poslovne neaktivnosti, naknada za uređenje voda i komunalna naknada.
Visoki troškovi regulacije jedu kapital koji bi se mogao uložiti u očuvanje radnih mjesta i nove aktivnosti na tržištu, umjesto na neopravdane administrativne obveze koje ne donose korist, već često čine dodatne prepreke i uteg poslovanju.
Članak u cijelosti pročitajte na index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
