Ovo je odgovor središnje službe HZZ-a na naš upit za dodatna objašnjenja prekvalifikacija na HZZ-u...
Obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada mjera je koja se provodi s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba, posebice kada je riječ o dugotrajno nezaposlenim osobama niže razine obrazovanja i ostalim ranjivim skupinama kao što su mlade osobe koje su prekinule srednjoškolsko obrazovanje i žene primarne dobi nižeg ili neadekvatnog obrazovanja.
Tko ulazi u obrazovni program?
Nezaposlena osoba može biti uključena u obrazovanje za zapošljavanje ukoliko je obrazovni program sukladan utvrđenim potrebama tržišta rada i njezinim psihofizičkim mogućnostima.
Obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada uključuje programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i stručnog usavršavanja. O razini obrazovanja ovisi u koju od navedenih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena, pa se tako osobe sa završenom osnovnom školom uključuju u programe stručnog osposobljavanja, u kojima osobe stječu praktične vještine (npr. pomoćni konobar, zavarivač…).
U programe prekvalifikacije uključuju se osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu, jer tu je riječ o stjecanju novog zanimanja (npr. kuhar, strojarski tehničar…).
Specijalizirani programi unutar struke
Stručna usavršavanja su specijalizirani programi obrazovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela, autocad operater…).
Sve nezaposlene osobe koje se prijave u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prolaze individualno savjetovanje, gdje savjetodavac za zapošljavanje procjenjuje postoji li potreba za uključivanje osobe u proces pripreme za zapošljavanje zbog nedovoljne razine obrazovanja i zapošljivosti. Osobe za koje se procjeni da nisu spremne za ulazak na tržište rada uključuju se u obrazovne programe prema planovima koje područne službe kreiraju svake godine ovisno o potrebama lokalnog tržišta rada. Nakon toga se putem javnog natječaja odabiru obrazovne ustanove koje provode planirane obrazovne programe, a kojima Zavod pokriva troškove obrazovanja u potpunosti.
Zavod također mjesečno isplaćuje polazniku obrazovanja novčanu pomoć u visini neoporezivog iznosa stipendije prema posebnom propisu (trenutno 1.600 kn), troškove prijevoza i osiguranja po propisima HZMO-a i troškove hranarine za one polaznike koji se obrazuju izvan prebivališta po licenciranim programima pod ingerencijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog centra za razminiravanje.
Područne službe rade redovite analize uspješnosti, a ona se razlikuje ovisno o regijama. Prema tim analizama, od 50 do 60% osoba koje su prošle program obrazovanja za potrebe tržišta rada zapošljava se unutar 6 mjeseci od završetka programa.
Nacionalni plan poticanja zapošljavanja za ovu i sljedeću godinu
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 3. veljače 2011. godine donijela Odluku o prihvaćanju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu, i Hrvatski zavod za zapošljavanje započeo je s provedbom mjera poticajnog zapošljavanja koje su u njihovoj nadležnosti za 2011. godinu sukladno potrebama tržišta rad.
Hrvatski zavod za zapošljavanje u svojoj nadležnosti ima i provodi nekoliko različitih programa.
Prvi program je sufinanciranje zapošljavanja i sufinanciranje obrazovanja zaposlenih osoba. Sufinancira se zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba iznad 50 godina starosti, osoba s invaliditetom i zapošljavanje posebnih skupina nezaposlenih osoba. Od ove godine, sufinancira se i...
Ostatak članka pročitajte na www.profitiraj.hr
Kako do posla? Za vas smo istražili prekvalifikacije