Prijava
Traži
U prvom dijelu godine na dan je zbog bolesti s posla izostalo oko 5 % više zaposlenih nego lani. Bolovanja se najviše koriste u Zagrebu, a najmanje u Dubrovniku.
Radnici sve češće odlaze na bolovanja pa se država dosjetila. Bolovanja bi uskoro umjesto vašeg obiteljskog liječnika mogli zaključivati - kontrolori.
Gotovo 40 posto bolovanja u Hrvatskoj je neopravdano dugo. "Obave svu obradu, odrade čak i vještačenja na kojima im kažu da nemaju smanjenu radnu sposobnost, a oni i dalje ne žele ići raditi jer smatraju da su još uvijek radno nesposobni", kazala je dr. Iva Kljajić, liječnica opće medicine.
U prvom dijelu godine na dan je zbog bolesti s posla izostalo više od 57,5 tisuća zaposlenih, što je porast od oko 5 % u odnosu na lani. Taj broj od 2015. godine sve više raste. "Tada smo bolovanja prepustili isključivo liječnicima primarne zdravstvene zaštite, a nekad su to radili naši kontrolori. HZZO sad radi na tome da kontrolorima vratimo ovlasti koje su imali ranije, da čak oni budu ti koji će zatvarati bolovanja", objašnjava Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.
Jer 1,5 milijardi kuna prošle je godine HZZO platio naknade za bolovanja. Kontrole su zato redovite, izvanredne, pa čak i telefonske. "Traže što smo sve radili od obrade pacijenta, znači uvid u nalaze, traže kontrolu otkad je na bolovanju i traže pacijenta da vide i da sami procijene je li to opravdano, kakvo je njegovo stanje", objašnjava liječnica Kljajić.
Najčešći razlozi za bolovanja su bolesti koštano-mišićnog sustava, viroze, prehlade, lomovi, ozljede, onkološke bolesti i bolesti kardiovaskularnog sustava.
Neopravdano propisivanje bolovanja liječnika osim opomene i novčane kazne može stajati i raskida ugovora s HZZO-om.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s Dnevnik.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
