Prema novoj analizi HGK, u razdoblju od 2008. do 2016. godine najviše su porasle neto plaće u Brodsko-posavskoj, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji. Prosječne plaće i dalje su najveće u gradu Zagrebu, a najmanje u Međimurskoj županiji.
Prema tim podacima, prosječna neto plaća u Brodsko-posavskoj županiji u 2016. godini bila je 15,4 posto veća nego u pretkriznoj 2008. godini, odnosno porasla je s 4.464 kuna, koliko je iznosila 2008. godine, na 5.150 kuna u 2016. godini. Nešto manju dinamiku rasta u istom razdoblju, 13,5 posto, imale su prosječne neto plaće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji: u najjužnijoj hrvatskoj županiji prosječna neto primanja zaposlenih u 2008. su iznosila 5.055 kuna, a u 2016. godini 5.738 kuna. Značajan, dvoznamenkasti rast plaća u odnosu na 2008. zabilježen je i u Koprivničko-križevačkoj (12,7 posto), Međimurskoj (12,6 posto) i u Osječko-baranjskoj županiji (11,8 posto), kao i u Gradu Zagrebu (11,6 posto), te u Požeško-slavonskoj (11,5 posto), Virovitičko-podravskoj (11 posto) i Istarskoj županiji (10,6 posto). U slučajevima tih županija, rast prosječnih neto plaća bio je veći i od rasta prosječne plaće na nacionalnoj razini, koje su od 2008. do 2016. skočile 10,4 posto.
S druge strane, najmanji rast neto plaća u odnosu na pretkriznu 2008. godinu imala je Ličko-senjska županija, samo 5,8 posto. Većina ostalih županija zabilježila je rast prosječnih neto plaća od 2008. do 2016. godine u rasponu od osam do devet posto, što je također slabija dinamika rasta od nacionalnog prosjeka.
Prosječne plaće
Ipak, dinamika rasta prosječnih neto plaća ne otkriva pravu sliku o razlikama u visini plaća među županijama. Tako su prosječne plaće najveće u Gradu Zagrebu, u kojem su 2016. iznosile 6.740 kuna, dok su najmanje u Međimurskoj županiji, u kojoj su 2016. iznosile, pokazuju podaci DZS-a i HGK, samo 4.653 kune. To znači da su prosječne neto plaće u metropoli otprilike upola veće nego u Međimurju.
I niz drugih županija imalo je 2016. godine prosječnu plaću manju od 5.000 kuna - Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska. S druge strane, neto prosječnu plaću veću od nacionalnog prosjeka 2016. godine, koji je iznosio 5.696 kuna, imali su samo Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija, dok su Primorsko-goranska i Istarska županija bile vrlo blizu nacionalnog prosjeka, pokazuju podaci Komore.
"Plaće u Hrvatskoj obilježava znatna razlika u njihovoj visini po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima te u određenoj mjeri rezultira pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija", upozorava se u analizi HGK.
Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr