I kad nisu na burzi i rade, slabije su plaćene

Od 259.193 nezaposlene osobe u Hrvatskoj, 58,4 posto su žene. Kako su izračunali sindikati, jedna 'ženska' kuna vrijedi 80 lipa, a 'muška' i dalje 100.

Iako u prosjeku bolje obrazovane od svojih muških kolega te unatoč poboljšanju položaja u posljednje vrijeme, žene su i dalje u neravnopravnom položaju na tržištu rada.
Prema posljednjim statistikama, od 259.193 nezaposlene osobe u Hrvatskoj, 58,4 posto su žene. Uz to, i kad su zaposlene, žene rade u sektorima u kojima su manje plaće te stoga, kako su izračunali sindikati, jedna 'ženska' kuna vrijedi 80 lipa, a 'muška' i dalje 100.

Pritom žene čine i gotovo 60 posto radno neaktivnog stanovništva te su im mogućnosti napredovanja do visokih položaja na radnome mjestu slabije. Na probleme s kojima se suočavaju žene na hrvatskom tržištu rada upozoreno je i na nedavno održanom okruglom stolu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kojem je, među ostalim, istaknuto i da je zbog provedbe mjera Aktivne politike zapošljavanja posljednjih godina ipak smanjen udio žena u ukupnom broju nezaposlenih.

Istaknut je primjer nezaposlenih žena na najvećem tržištu rada u Hrvatskoj, onom Zagreba i Zagrebačke županije, na kojem je trenutačno u evidenciji Zavoda za zapošljavanje 25.014 žena, odnosno 56,8 posto od ukupno nezaposlenih. Čak 26,3 posto njih je bez škole ili sa završenom osnovnom školom, 59,5 posto ima završenu srednju školu, a 9,2 posto nezaposlenih završilo je fakultet, odnosno magisterij ili doktorat. Više od 40 posto nezaposlenih žena sa zagrebačkog područja ima više od 45 godina, a 50 posto ih čeka na zaposlenje više od godinu dana. Rečeno je i da u usporedbi s nekim europskim gradovima Zagreb još uvijek zaostaje budući da je, primjerice, udio žena među nezaposlenima u Beču 41,9 posto, u Londonu 45,5 posto, a u Münchenu 46,5 posto. Prema riječima ravnateljice HZZ-a Ankice Paun Jarallah, razlog leži u tome što je u tim zemljama veći broj ugovora o radu sklopljen na određeno, odnosno nepotpuno radno vrijeme, a u tim se zemljama i više polaže na obrazovanje odraslih, što također podiže zapošljivost žena. Jagoda Miliodrag Šmid iz Saveza samostalnih sindikata smatra, pak, da stvari neće krenuti na bolje sve dok država nezaposlenost ne počne tretirati kao prioritet te dok se iz proračuna ne bude izdvajalo više novca za poticanje zapošljavanja.

Ujedno je upozoreno da posebnu pozornost treba posvetiti dodatno ugroženim kategorijama nezaposlenih žena, odnosno slabije obrazovanima, onima starijim od 45 godina starosti te ženama s malom djecom. Istaknuto je i da bi trebalo stvoriti potpuno nove modele obrazovanja i zapošljavanja, budući da te žene gotovo uopće nisu konkurentne na tržištu rada. Predloženo je, među ostalim, da se još od osnovne škole počnu promovirati vrijednosti rada te razvijati svijest o tome da se isplati školovati za deficitarna zanimanjima.

Jedan od velikih problema s kojim se susreću žene na tržištu rada je i teško uspostavljanje balansa između profesionalnih obveza i obiteljskoga života. Značajan problem su vrtići i jaslice u kojima kronično nedostaje mjesta te velik broj žena djecu ostavlja na čuvanje raznim dadiljama koje uglavnom rade 'na crno'.

Pitanja o bračnom statusu i broju djece
Prema istraživanju koje je svojedobno proveo Vladin ured za ravnopravnost spolova, čak 62 posto žena na razgovoru za posao budući je poslodavac pitao o bračnom statusu i broju djece. Oko 38 posto žena moralo je potencijalnom poslodavcu odgovoriti namjerava li rađati, a oko 20 posto odgovaralo je na druga pitanja iz privatnoga života. Devet posto žena je tijekom razgovora za posao dobilo komentare ili zahtjeve vezane uz seksualna očekivanja ili čak bilo seksualno dirano. Šokantan je i podatak da je 5,6 ispitanih žena dobilo otkaz zbog trudnoće. Istraživanje je pokazalo i da najdulje nezaposlene ostaju žene s najnižom naobrazbom. Gotovo 69 posto žena s nezavršenom osnovnom školom bez posla je više od osam godina. Dugotrajna nezaposlenost žena pritom znatno je češća u Lici, Primorju, Dalmaciji i Slavoniji, nego u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske.