Imaju 300-tinjak zaposlenih, izvoze u Italiju, Njemačku i Švicarsku

Iako hrvatska drvoprerađivačka industrija zapošljava 25 tisuća ljudi, generira godišnje 10-ak milijardi kuna prihoda, a svojim obujmom čini osam posto ukupnoga hrvatskog izvoza, to nije bilo dovoljno da uđe u strateške djelatnosti, žali se Zdravko Žuža, vlasnik i direktor drvne industrije Viševica Komp.

Tvrtka ima sjedište u Zagrebu, a pogone u Perušiću i Karlovcu.Ta tvrtka, najpoznatija po svojem asortimanu željezničkih pragova i peleta, ima sjedište u Zagrebu, a pogone u Perušiću i Karlovcu. Viševica Komp ima 300-tinjak zaposlenih, a njezin ukupan prihod u drvnom sektoru premašuje 100 milijuna kuna godišnje. Prostora za rast ima, objašnjava Žuža, no problemi su nedostatak sirovine, drva, i nebriga države.

Ugledati se u Austriju
"Danas većina drvnog sektora prihod ostvaruje kroz poslovne procese male dodane vrijednosti, uglavnom pilane. Smatram da bi prednost u dobivanju sirovine od Hrvatskih šuma trebali imati oni proizvođači koji ostvaruju višu dodanu vrijednost. Danas mnogi veliki igrači na hrvatskom tržištu dobro zarađuju od izvoza piljene građe. U igri su mali troškovi, mali broj zaposlenih i siguran novac", kaže Žuža. Dodaje da će pravi problem nastati ako na Hrvatsku oko baci neki od ozbiljnih igrača iz drvnog sektora u Europi, koji bi mogao preuzeti cjelokupnu hrvatsku sirovinu i uništiti domaće proizvođače. "Mi smo danas u Eurpskoj uniji koja je jedinstveno tržište i ne možete spriječiti da netko iz Italije, Njemačke ili Austrije investira u veliku pilanu u Hrvatskoj i bude u istoj poziciji kao i domaći investitor. Te zemlje veliki su proizvođači namještaja, ali godinama muku muče s kvalitetnom sirovinom.

Ako država ne uredi jasna pravila ponašanja, po uzoru na Austriju, primjerice, gdje je nemoguće izvesti drvnu sirovinu, prije ili poslije će se dogoditi da će doći neki veliki igrač koji će Hrvatskim šumama ponuditi 20 posto veću cijenu za drvo i uzeti sve što se nudi. Naravno, on će to drvo samo ispiliti u Hrvatskoj, a sve ostalo će raditi u pogonima u svojoj zemlji i debelo profitirati. To se zakonski ne može spriječiti jer praksu samo piljenja i izvoza dasaka imaju i mnoge hrvatske tvrtke, a kako smo u Europskoj uniji svi u istoj poziciji, to će biti tragedija", upozorava Žuža. S druge strane vlasnik Viševice uvjeren je kako bi, da država uredi situaciju u drvnom sektoru, bilo moguće udvostručiti i zaposlenost i prihod. Konkretno, Viševica Komp danas je najveći europski proizvođač drvenih pragova za željeznicu, proizvedu ih 220 tisuća, a još 100 tisuća uvezu kao sirovnu pa obrade i plasiraju kao konačni proizvod u Europsku uniju.

Startali 2000. godine
Pragove je Viševica Komp počela raditi 2000. godine, kad je unajmila pilanu i pogon impregnacije u Mahičnom pokraj Karlovca. Četiri godine kasnije Žuža kupuje Mahično od Finvesta i oprema pogon novom tehnologijom poštujući najstrože standarde Europske unije za zaštitu okoliša. Danas su u Hrvatskoj najveći kupci bukovog drva i Žuža ističe kako vrlo dobro surađuju s Hrvatskim šumama. Objašnjava da je prag složen proizvod i od prodaje trupca do gotovog proizvoda prođe osam do deset mjeseci, pa nisu previše zanimljivi drvoprerađivačima. Viševica Komp isprva je radila samo za Hrvatske željeznice (HŽ), kasnije su se pojavili kupci iz Slovenije, Mađarske, Slovačke i Njemačke, a posljednjih godina postali su najveći proizvođač bukovih pragova u Europi.

Kako je rastao interes za pragovima, logičan korak bio je daljnje širenje. Već 2002. godine kupuju DIP Perušić u stečaju. Investirali su više od 115 milijuna kuna u potpuno novu tehnologiju, uz pomoć kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Privredne banke Zagreb. Uz Viševicu Komp mogu živjeti manje pilane. Možemo otkupiti njihove pragove jer imamo tržište, ističe Zdravko Žuža. Kako je drvo okruglo, za prag se može iskoristi 33 posto trupca, trećina ide za daske koje se prodaju za namještaj, a ostatak je piljevina i sječka, što se melje i pretvara u pelete. Kora trupaca pak koristi se za vlastite energane u Perušiću i Karlovcu. Financijski gledano, elementi za namještaj nose najmanje prihoda, oko 10 posto, dok pelete sudjeluju sa 40 posto, a pragovi 50 posto.

Ostatak vijesti pročitajte ovdje.