Prijava
Traži
Institut za javne financije objavio je danas analizu pod naslovom “Između čekića i nakovnja: što s plaćama financiranima iz proračuna opće države u vrijeme koronakrize?” u kojoj su njihovi stručnjaci - Slavko Bezeredi, Vjekoslav Bratić, Josip Franić i Ivica Urban - analizirali fiskalne učinke privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države do kojeg bi moglo doći zbog koronakrize.
Zaključak je da bi smanjenje plaća imalo skroman učinak na javne financije, a da bi negativnije posljedice toga mogle biti dugotrajne i velike, piše index.hr.
“Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države „relativno“ su skromni (od 0,38 do 1,22% BDP-a), a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje (BDP, proračunske prihode te posredno deficit i javni dug) mogu biti dugotrajne i velike.”, navodi se u analizi.
"Zbog smanjenja plaća iz proračuna došlo bi do smanjenja potrošnje"
- Umanjenje raspoloživog dohotka smanjenjem plaća financiranih iz proračuna opće države u aktualnoj bi situaciji moralo rezultirati i dodatnim padom potrošnje i, općenito, agregatne potražnje, te posljedično i snažnijim padom BDP-a te proračunskih prihoda. Time bi stvarne proračunske uštede bile mnogo manje od prikazanih, pri čemu nije nerealno očekivati dijametralno suprotan učinak od priželjkivanog.
- Smanjenje plaća koje terete proračun opće države u najboljem bi scenariju umanjilo ionako drastičan porast javnog duga za svega 1,22% BDP-a godišnje.
"Teret javnog duga snosit će javni sektor"
Slične teme:
Izvor: index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
