Strpljen-spašen

Ipak ima nade, poslodavci će se tući za radnike

Kad dođe do poleta gospodarstva, naći ćemo se u problemima. Otvarat će se nova radna mjesta, a imat ćemo sve manje radno sposobne populacije. To će, u prvom redu, biti problem za mirovinski sustav, ali će biti pitanje i gdje ćemo moći naći radnu snagu, upozorava Krešimir Sever.

Hrvatska trenutno ima više od 300 tisuća nezaposlenih, ali bi se za nekoliko desetljeća mogla suočiti s ozbiljnim nedostatkom radne snage. Prognoze Svjetske banke, iznesene u studiji nedavno predstavljenoj u Sofiji, kažu da će se u Hrvatskoj do 2050. godine radno sposobno stanovništvo smanjiti za trećinu.

Ta studija predviđa da će u narednih 40 godina broj stanovnika u Hrvatskoj pasti na 3,9 milijuna. Starijih od 65 godina bit će više od milijun, dok će se broj stanovnika starijih od 80 godina udvostručiti i doseći 350 tisuća. Istovremeno, radno sposobna populacija u dobi od 15 do 64 godine past će s otprilike tri milijuna na 2,1 milijun ljudi, piše Novi list.

"Naći ćemo se u problemima kao i neke druge zemlje. Kad dođe do poleta gospodarstva, otvarat će se nova radna mjesta, a mi ćemo, s druge strane, imati smanjenje radno sposobne populacije. To će, u prvom redu, biti problem za mirovinski sustav, ali će biti pitanje i gdje ćemo moći naći radnu snagu, ako će potražnja biti velika i ljudi će radije odlaziti tamo gdje će imati bolje uvjete", kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Predsjednik NHS-a smatra da će se već u narednih desetak godina "pokazati da imamo strukturalni problem", da će nam nedostajati osobito mlade visokoobrazovane radne snage, te upozorava da bi to moglo biti dodatno naglašeno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Predsjednik Hrvatskih laburista - Stranke rada Dragutin Lesar smatra, pak, da će biti "izuzetno velika stvar" ako u narednim godinama uspijemo zaposliti 300 tisuća ljudi koji su na burzi te tvrdi da je Hrvatskoj potrebno 500 tisuća novih radnih mjesta da bi omjer radnika i umirovljenika bio podnošljiv.

Već se osniva Centar za useljeničku politiku
"Hrvatska nema strategiju gospodarskog razvoja, ne zna se u kojem smjeru ćemo se razvijati i što je naš cilj", ističe Lesar, dodajući da je problem i što obrazovni sustav proizvodi kadrove prema svojim planovima, a ne prema potrebama tržišta rada.

No, činjenica je da će Hrvatska s vremenom, kao što čine i druge europske zemlje, morati početi razmišljati o imigraciji kao izvoru radne snage, pogotovo ako se obistine negativni demografski trendovi.

Hrvatska gospodarska komora najavila je ovoga tjedna osnivanje Centra za useljeničku politiku. Na skupštini Komore njezin predsjednik Nadan Vidošević upozorio je na problem nedostatka radne snage jer je radno aktivno stanovništvo u posljednje četiri godine smanjeno za 55 tisuća. Vidošević smatra da je i demografska politika jedna od bitnih pretpostavki gospodarskog razvoja.