Irski ministar: 'Hrvati će se, baš kao i Poljaci, vratiti kući'

Irski ministar: 'Hrvati će se, baš kao i Poljaci, vratiti kući'

Prema zadnjem popisu u Irskoj živi 21 tisuća Hrvata. Oni ne traže državljanstvo koje im ni ne treba, jer kako kaže ministar Doyle 'Svi smo mi građani EU'.

Dan za danom iz Londona su stizale poruke o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. Parlament je glasovao da izlazak bez sporazuma nije opcija, što je donijelo uzdah olakšanja u EU, a posebno u Republici Irskoj, koja u razdruživanju ima veliki ulog – pitanje granice sa Sjevernom Irskom. No dan kasnije Britanci su zatražili odgodu Brexita koji se trebao dogoditi 29. ožujka. O tome, kao i o hrvatskoj zajednici koja živi u Irskoj, razgovarali smo s Andrewom Doyleom, irskim državnim ministrom za hranu, šumarstvo i hortikulturu.

Britanci su tražili odgodu Brexita. Slažete li se da im se da više vremena?

Što je cilj odgode? Ili, kako je rekao glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier, koji govori u ime 27 država, moramo znati prema čemu idemo i nećemo dozvoliti da proces traje unedogled. Glasovali ste protiv izlaska bez dogovora, a odbacili ste dogovor koji se gradio dvije godine. Ako je odgoda samo zbog odgode, onda ona nema smisla pa mislim da bi im se trebao postaviti određeni set uvjeta. Nas su konzultirali, no o odgodi se moraju složiti sve države članice.

Koji bi po vama bio krajnji rok za moguću odgodu?

Kraj lipnja. Kasnije od toga ometat će procese novog Europskog parlamenta koji će se formirati nakon izbora u svibnju.

Opcija da se održi novi referendum sada više nije izgledna?

Nije. Prošli smo točku s koje se bilo moguće vratiti. Otišlo je predaleko i morat ćemo pričekati da stasa nova generacija političara, da prođe ciklus dvojih parlamentarnih izbora i dvaju saziva parlamenta kako bi se pitanje referenduma ponovno vratilo na dnevni red.

Koliko ste novih državljanina dobili iz Britanije od referenduma za izlazak iz EU?

Brojke su ogromne, zatrpani smo zahtjevima pa se stvorio i ogroman zaostatak jer se jednostavno ne mogu obraditi toliko brzo.

Kako Britanci dobivaju državljanstvo?

Priznaje se ako im je jedan djed ili baka iz Irske.

U Irskoj sad već živi velika zajednica iseljenika iz Hrvatske. Traže li oni irsko državljanstvo?

Prema zadnjem popisu, službeno ih je 21 tisuća. No ne, ne traže državljanstvo. Ne traže ga ni pripadnici drugih zajednica, poput poljske. Razlog? Ne treba im jer smo svi građani EU. No mi zaista primamo jako puno novih državljana. Dva sam puta vodio ceremoniju dodjele državljanstva. Prvi put 2012. i tad smo u jedno poslijepodne imali dvije grupe od po 250 ljudi. Sljedeći put smo ceremoniju morali preseliti u kongresnu dvoranu jer je u jednoj grupi bilo čak 1100 ljudi. No jako je malo europskih građana, veliku većinu čine useljenici iz Azije i Afrike.

Hrvati su dobro integrirani u irsko društvo, djeca im bolje govore engleski od hrvatskog. Mislite li da će se vraćati u Hrvatsku?

Apsolutno. Siguran sam da hoće jer smo isti proces vidjeli s Poljacima. I oni su dobro integrirani, imaju dućane sa svojom robom, ali većina ih dođe, boravi dok ne zaradi novac i stekne ušteđevinu. Boravak im nije trajan. Slično smo radili i mi kad bismo odlazili na rad u Veliku Britaniju.

No, da bi se vratili, moraju ovdje imati neku perspektivu. Vi ste uspjeli vratiti dio ljudi koji se iselio u posljednjem valu, za zadnje financijske krize. Koji biste savjet dali Hrvatskoj?

Iskoristite priliku što ste u EU i što ste ekonomija s nižom cijenom rada. Njemačka je dio svoje proizvodnje preselila u Poljsku, Poljaci su se vratili kući. Zato mislim da je ironično ono što Trump radi. Kaže da ima problema s Meksikancima, a onda preseli autoindustriju natrag u SAD. Industriju seliš tamo gdje je radna snaga.

Koliko hrvatska zajednica u Irskoj pridonosi boljim vezama između dviju država?

Odnosi su odlični. Između naše dvije države dosta je sličnosti, imamo velike susjede, borili smo se za samoodređenje. U Zagrebu sam imao vrlo srdačne sastanke u Saboru i u ministarstvima. Usto, preuzimate predsjedanje EU od početka sljedeće godine, a tad ulazimo u novu, postbrexitovsku fazu s novom dinamikom u Europi. Najmlađa ste članica, prvi put predsjedate i to je velika odgovornost, no nećete biti prepušteni sami sebi. Mi smo već sedam puta predsjedali Vijećem EU i tu smo za savjete i podršku.


Cijeli članak dostupan na: vecernji.hr

Utorak, 19.03.2019.