Istražili smo ostaje li Hrvatska bez zidara, fasadera, bravara, limara ili stolara…

Mladi i njihovi roditelji polako shvaćaju da su obrtnička zanimanja itekako tražena, ali potrebno je vrijeme da te nove generacije izađu na tržište rada, smatra Spomenka Krebsz

Svi oni koji su se proteklih mjeseci upustili u obnovu stana, gradnju kuće, promjenu parketa ili pločica i sl. dobro znaju da je pravi izazov pronaći majstora. Jednostavno ih na tržištu rada nema dovoljno, mnogi su se odselili u inozemstvo, a oni koji su ostali u Hrvatskoj zauzeti su već dogovorenim poslovima mjesecima unaprijed.

I ovo nije ništa novo. Problem je to koji hrvatske građane muči već godinama. Izučenih je majstora sve manje i trenutno oni spadaju u sam vrh deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj. Što je tome razlog i koja je budućnost obrtništva u Hrvatskoj pitali smo Spomenku Krebsz, predsjednicu Odbora za strukovno obrazovanje Hrvatske obrtničke komore.

Raste broj upisa
Statistike pokazuju da je interes učenika za obrtnička zanimanja mali, a u odnosu na prije dvadesetak godina osjetno je pao broj onih koji upisuju strukovne škole. Sukladno tome, školovanih je obrtnika mnogo manje od potražnje na tržištu. No Krebsz ipak ulijeva nadu. Porast učenika upisanih u strukovne programe polagano raste, pa ih je tako ove godine upisano ukupno 4373.

- Za bolje upisne rezultate zaslužan je kontinuirani rad na popularizaciji obrtničkih zanimanja, kako Hrvatske obrtničke komore tako i područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, strukovnih škola te drugih dionika. Za veći broj upisanih učenika zaslužne su i stipendije te poticaji za naukovanje koje je iz europskih fondova osiguravalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja - ističe Krebsz i dodaje kako su velika potražnja za majstorima i siguran posao potaknuli mlade i njihove roditelje da promisle pri odabiru obrazovnog puta.

Premda se iz broja upisanih učenika vidi da se svijest mijenja i kako mladi polako shvaćaju da su obrtnička zanimanja itekako tražena, Krebsz dodaje da je ipak potrebno vrijeme da te nove generacije izađu na tržište rada.

Kako potaknuti mlade?
S ciljem da potaknu što više mladih na strukovno obrazovanje, Hrvatska obrtnička komora već godinama ističe koliko značenje obrtnička zanimanja imaju u našoj svakodnevici. Najvažnija je, smatra Krebsz, dobra suradnja i komunikacija svih dionika uključenih u obrazovanje.

- Učenike zajednički trebaju podučavati i pratiti majstori obrtnici koji su njihovi mentori u obrtničkim radionicama i nastavnici iz strukovnih škola. Ako izostaje komunikacija ovih dvaju obrazovnih mjesta, tad će zasigurno patiti kvaliteta obrazovanja i učenikovih rezultata. Mentor u obrtničkoj radionici je učenikov uzor. Uz njega učenik ne usvaja samo vještine u struci i poduzetničke vještine nego i vrijednosti i stavove prema radu, kolegama i klijentima - kaže naša sugovornica.

Cijeli članak pročitajte na 24sata.hr