Prijava
Traži
Procjena je da je Hrvatska jučer brojila 4,039 milijuna stanovnika, a prema DZS-u 2018. imali smo 4,087 milijuna.
Broj stanovnika Hrvatske, koja je jučer imala 4,039 milijuna stanovnika, prema procjeni Centra za longitudinalne populacijske studije osnovanom pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, svakih 13 minuta i 47 sekundi smanji se za jedan. Jedna osoba odseli se iz zemlje svakih 12 minuta, a doseli se svakih 28 minuta, svakih 14 minuta rodi se jedno dijete, a jedan građanin umre svakih 10 minuta.
Ni objavljeni objedinjeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) nisu optimističniji jer je prema njima sredinom 2018. Hrvatska imala 4,087 milijuna stanovnika, a lani je rođeno 36.945 beba i umrlo 52.706 ljudi. Podsjetimo da smo 2009. imali 44,5 tisuća rođenih, a onda je ulaskom u EU počeo strmoglavi pad broja rođenih i dramatičan porast broja iseljenih koji se procjenjuje do danas na oko 300 tisuća ljudi.
Prosjek starosti 43,4 godine
Hrvatska danas ima 70 rođenih na sto umrlih, a pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih od umrlih lani je imalo samo 58 gradova i općina, a više umrlih od rođenih njih 492, uključujući i Zagreb. Dok su lani najveći porast stanovništva zabilježili Zagreb (0,22%) te Istarska županija (0,26%), najviše je stanovnika prema DZS-u u 2018. izgubila Vukovarsko-srijemska županija (3%).
Prosječno stanovništvo Hrvatske staro je 43,4 godine što ga svrstava među najstarije nacije Europe. Udio mladih do 19 godina prema DZS-u lani je iznosio tek 19,6%, a najmanje mladih ima Primorsko-goranska županija (16,6%), a najviše Međimurska (22%). Danas u zemlji imamo tek 590,6 tisuća djece mlađe od 14 godina te 833,3 starijih od 65 godina.
Zatvorit će se mnoge škole
U samo sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 godina za 74 tisuće. Prema udjelu mladih vidi se da će mnoge škole zatvoriti svoja vrata, ponajprije one u ruralnim naseljima, dok će se prema procjeni demografa izrazit manjak djece osjetiti za sedam godina svuda u Hrvatskoj. Najviše starijih u dobi od 65 godina i više imaju Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija, njih oko četvrtinu.
Više od polovice stanovništva Hrvatske živi u pet županija, a najviše ih je u Zagrebu, 804.507 ili petina, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 448.071. Najmanje stanovnika imaju Požeško-slavonska županija, samo 67.862, i Ličko-senjska, 45 tisuća ljudi.
Lani se u Hrvatsku doselilo 26.029 ljudi, i to trećina hrvatskih državljana i oko dvije trećine stranaca, a prema DZS-u odselilo se 39.515 osoba, no stvarni podaci o odseljenima mogli bi biti puno gori s obzirom na to da se znatan broj iseljenih ne odjavljuje.
Najveći broj iseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina. Najviše doseljenika iz inozemstva, njih četvrtina, pristiglo je u Zagreb, zatim njih 11,3% u Splitsko-dalmatinsku županiju. I dalje se u Hrvatskoj sklopi gotovo 20 tisuća brakova, no svaki treći završi rastavom.
Članak preuzet sa vecernji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
