Prijava
Traži
Prvi put nakon 1990. godine broj nezaposlenih pao je ispod 160 tisuća. Kako vecernji.hr prenosi, jučer je u evidenciji burze rada bilo 159.205 nezaposlenih osoba, a dolaskom ljeta burza rada će se još više “osipati”.
Administrativna nezaposlenost jedini je parametar kojim smo se vratili na razinu s koje je Hrvatska napustila Jugoslaviju i kročila putem neovisnosti. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Hrvatska je prije nepuna tri desetljeća imala 4,78 milijuna stanovnika, a Državni zavod za statistiku procjenjuje da se do sredine 2017. godine broj stanovnika smanjio na 4,12 milijuna, odnosno u Hrvatskoj živi 660 tisuća ljudi manje nego 1991.
Demografi upozoravaju da bi zbog iseljavanja stvarna brojka mogla biti i manja od četiri milijuna. Kad je posljednji put Hrvatska imala 160 tisuća nezaposlenih, u isto vrijeme u Hrvatskoj je bilo 350 tisuća zaposlenih više te 515 tisuća umirovljenika manje nego što ih ima sada. Smanjen broj nezaposlenih na neki način poklapa se s osipanjem stanovništva.
– Ljude koji su otišli također bi trebalo pribrojiti nezaposlenima – kaže ekonomist Guste Santini te ističe da sve ozbiljne analize rast gospodarstva mjere rastom zaposlenosti zbog toga što je kapital zamijenio rad kakav smo nekad poznavali.
Danas za istu razinu društvenog proizvoda treba manje rada nego prijašnjih desetljeća. – Kad sam bio mlađi, i osnovna je škola nešto značila, a danas ništa ne znači ni fakultet jer se promijenila struktura privrede. Nekad su radnici opsluživali isti stroj 60 godina i najvažnije je bilo da im ne uhvati ruku. Danas se tehnologija mijenja gotovo svake dvije godine i ljudi moraju sve više učiti da bi je pratili. Nezaposlenost je također pokazatelj obrazovne politike i stanja znanosti u nekoj zemlji, a u tome ne stojimo dobro – kaže Guste Santini.
– Ne povećavamo izdvajanja za znanost i obrazovanje, ne investiramo u ljude te ćemo i dalje zaostajati, izgubili smo industriju koja je tražila puno znanja, poput brodogradnje. Hrvatska budućnost ne smije se graditi samo na turizmu – napominje Santini koji pad nezaposlenosti tumači i kao gubitak vjere mladih ljudi u svoju egzistenciju u Hrvatskoj i socijalnu održivost. Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije, nije sklon uspoređivanju sa stanjem početkom devedesetih jer se radi o različitim sustavima.
Pročitajte više na:vecernji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
