Izmjena Zakona: Olakšana otpuštanja trebala bi smanjiti rad na određeno?

Fleksibilnije tržište rada iz vizure poslodavaca nužan je preduvjet za konkurentnije gospodarstvo, a iz sindikalne je to obično krinka za lakše i jednostavnije otpuštanje radnika

Otprilike takve pozicije sugeriraju i aktualne rasprave socijalnih partnera o izmjenama Zakona o radu, pa je lako pretpostaviti da će se od tri ključne zone zakonskih izmjena koplja najviše i lomiti oko one vezane uz liberalizaciju tržišta rada.

Budući da je Hrvatska udjelom nesigurnog rada kroz ugovore na određeno vrijeme danas pri vrhu ljestvice EU, jedan od ciljeva zakonskih izmjena je i njihovo smanjivanje, pa se i fleksibilizacija u prvom redu odnosi na zakonski okvir vezan uz standardni rad.

Predstavnici poslovnog sektora jučer su na sastanku upriličenom u Hrvatskoj gospodarskoj komori ministru Aladroviću iznijeli svoje viđenje smjera promjena radne regulative. “Treba nam jednostavnija i modernija regulativa. To se prije svega odnosi na odredbe o obavljanju posla na izdvojenom mjestu rada, rada od kuće te na otkazivanje ugovora o radu. Jedna od gorućih tema za poduzetnike su i potpore za očuvanje radnih mjesta. Po tom pitanju tvrtke traže kriterije koji bi uvažili specifičnosti pojedinih sektora”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. Razgovarat će se, kaže, i o uvođenju modela zaposlenika na čekanju kao i o osnivanju fonda za isplatu dodatka na plaću na osnovi posebnih uvjeta rada.

Neki od nazočnih gospodarstvenika smatraju da bi se zakonskim izmjenama trebalo omogućiti veći fond sati prekovremenoga rada, fleksibilizaciju dopunskog rada i u skladu s time regulaciju dnevnog i tjednog odmora, kao i uvođenje tzv. “malog posla”, po uzoru na praksu Njemačke i Velike Britanije.

U ne malom broju djelatnosti poduzetnike muči pitanje minimalnih plaća. “Njeno povećanje kaskadno se prelije na cijelu tvrtku”, rekla je Barbara Vuković iz Metalproducta raspitujući se kolike su šanse da država preuzme taj teret kroz povećanje osobnog odbitka ili neki sličan model. Objašnjavajući kako je to kod nas strukturni problem, Aladrović je kazao kako su u Vladi svjesni da veći minimalac vodi i povećanju drugih plaća, ali da je on još nizak kad se gleda prosjek ili druge države. Dodao je da se razmatra koliki je prostor za umanjivanje doprinosa.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala poslovni.hr

Zapratite nas na LinkedIn-u
→ https://www.linkedin.com/company/posao-hr