Intervju: Ankica Paun Jarallah

Izmjene pravila - što čeka nezaposlene i one koji će to tek postati?

U Hrvatskoj je trenutno 327.005 nezaposlenih, a 2013. bi prema najavama mogla biti još gora. Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje kaže da će proces zapošljavanja u Hrvatskoj krenuti onoga trenutka kada počne rasti BDP, no i tada će trebati određeno vrijeme da se taj process ‘zahukta’.

Je li sustav human? A je li humano da kad ne uspije obrt, morate vratiti dobivena sredstva, pa se ljudima u sudskim procesima oduzimaju kuće ili automobili? Netko bude uvjeren da ću mu posao ići, i neko vrijeme to čak tako i bude, i onda dolazi do zastoja, obrt se zatvara.

“Zavod definitivno nije zaposlio nijednog čovjeka u posljednje dvije godine u svojim redovima, ali je za poslodavce posredovao pri zapošljavanju u prošloj godini za ukupno 185.000 ljudi” naglašava Paun Jarallah. Ove godine, zaključno s krajem rujna, ta je brojka iznosila 145.000 ljudi.

Ravnateljica se osvrnula na kritike da Zavod ne provjerava poslodavce koji oglašavaju slobodna radna mjesta te naglasila da se poslodavci redovito istražuju. “Mi svakodnevno preuzimamo obrtni registar i mjesečno preuzimamo podatke iz sudskog registra, što nije toliko često kao obrtni registar. U tom vakuumu se definitivno može dogoditi takva situacija. No, kad bi se OIB-om do kraja povezale sve institucije, onda bi svi na dnevnoj razini imali razmjenu podataka o obrazovanju, obrazovnim programima, radnom iskustvu, prebivalištu, i to je recimo jedna od mojih želja. Kad bismo imali povezane sustave, tada bismo stvarno kao zemlja daleko dogurali”, zaključuje Paun Jarallah.

Potpore za samozapošljavanje
Unosno je svako zanimanje koje je traženo na lokalnom tržištu rada. Nezaposlene osobe morale bi napraviti analizu potreba za istim u okolini u kojoj pokreću obrt ili trgovačko društvo. “Mi stavljamo veliku važnost na to i procjenjujemo kroz broj i strukturu stanovništva, broj istih obrta ili trgovačkih društava na tom području, broj zatvorenih obrta i razloga zbog kojih su zatvoreni, sve ono što nam ukazuje kolika će biti održivost tog obrta ili trgovačkog društva”, kaže Paun Jarallah i dodaje kako će sredstva dana kroz potporu za samozapošljavanje biti bespovratna ukoliko osoba ispoštuje sve uvjete i obaveze iz ugovora. Oni koji to prekrše morat će vratiti isplaćena sredstva uvećana za zakonsku zateznu kamatu.

„Ono što je traženo na jednom području nije na drugom, stoga pozivamo sve nezaposlene osobe da se detaljno informiraju u svojim matičnim uredima Zavoda kad se oduče na samozapošljavanje i pokretanje vlastitog posla. Često ljudi svoj hobi kad postanu nezaposleni pretvore u posao, otvore obrt, tvrtku, samostalnu djelatnost“, kaže ravnateljica te napominje kako će, ako to potvrdi Upravno vijeće, Zavod već 1. studenog krenuti s mjerom samozapošljavanja koja će biti jednostavnija za korisnike.

Uvjet za dobivanje sredstava neće biti dugotrajna nezaposlenost odnosno, da netko u evidenciji Zavoda mora biti šest mjeseci.

„U procesu samozapošljavanja valja razlikovati osobe koje jasno znaju što hoće i imaju jasnu viziju poslovanja. Za njih je onda procedura jednostavna. Procedura će se sastojati u tome da se s tom osobom napravi intervju, iz kojeg će se vidjeti što ona sve može i ako iskaže jasnu viziju za pokretanje svog posla, ide kod savjetnika za samozapošljavanje, gdje se definiraju svi drugi detalji, poslovni plan i eventualni nedostaci. Osoba će sa savjetnikom vidjeti što joj još treba, gdje može dobiti potrebne informacije i odgovore koji se tiču drugih institucija, može vidjeti mogućnosti kreditiranja iz nekih drugih izvora i ministarstva, banaka ili slično“, pojašnjava Paun Jarallah te napominje kako postoje i oni koji razmišljaju o pokretanju posla, ali nisu sigurni što bi trebali odabrati. „Za njih kreće procedura koja ide prema osvještavanju toga što bi sve mogli. Radit će se i individualno i grupno savjetovanje, jer ljudi u grupi često dobro isprofiliraju neke svoje ideje. Nakon toga osoba ide kod savjetnika za samozapošljavanje za točno definiranje poslovnog plana.“

U oba slučaja slijedi podnošenje zahtjeva za mjeru, kad dokaže otvaranje poduzeća, ide ugovor za potporu, a nakon potpisivanja ugovora se isplaćuju sredstva. Poticaji ipak neće biti veći nego što su do sada odnosno, poticaj ne može biti veći od 50% godišnje bruto plaće, a za osobe s invaliditetom može ići do 75% godišnje bruto plaće.

Javni radovi
Ravnateljica je naglasila i kako se radi na redefiniranju uvjeta i kriterija za ulazak u javni rad. Trenutno postoji jedan oblik financiranja i dva oblika sufinanciranja. Za stopostotno financiranje bruto plaće radnika osoba mora biti duže od tri godine u evidenciji. U preostala dva modela sufinanciranja, nositelj javnog rada snosi dio financiranja ili 75 posto ili 85 posto - 75 posto je za sve one koji su duže od 12 mjeseci na burzi, a 85 posto za one koji su duže od 24 mjeseca. Tu se isplaćuje još i putni trošak za osobu zaposlenu u javnom radu. „Od 1. siječnja sljedeće godine želimo smanjiti taj rok boravka u evidenciji burze, znači da duže od 24 mjeseca bude za stopostotno financiranje, no to je nešto što još moramo dogovoriti na razini ministarstva i socijalnih partnera“, ističe Paun Jarallah ali napominje da to mora odobriti i Upravno vijeće.

Komentirajući prijedlog da se nezaposleni svaki tjedan javljaju na burzu i donose dokumentaciju o prijavi na poslove, ravnateljica ističe kako to nije prijedlog hrvatskog Zavoda, već je u pitanju praksa nekih javnih zavoda za zapošljavanje u Europskoj uniji. Napominje kako Hrvatska nema namjeru mijenjati sadašnji sustav prijave u evidenciju nezaposlenih i praćenja njihove aktivnosti.

Govoreći o prilikama koje radno aktivnom stanovništvu pruža ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ravnateljica upozorava kako u posljednjem valu proširenja nijedna zemlja članica nije dana bezuvjetno otvaranje svog tržišta. „Znači, stare članice su novima postavile uvjet od 2 plus 3 plus 2, odnosno maksimalno sedam godina do otvaranja tržišta rada. Sada bi isti princip trebao vrijediti i za Hrvatsku, no ne mislim da će ga sve zemlje postaviti za Hrvatsku. No, i taj princip 2 plus 3 plus 2 ide po principu reciprociteta – koliko neka zemlja otvori svoje tržište za Hrvatsku, toliko ćemo i mi za njihove radnike, princip oni nama, mi njima.“ Ravnateljica procjenjuje kako ipak neće doći do značajnijeg vala iseljavanja nego što je sada te navodi kako se, prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, trend iseljavanja zaustavio.