ZOR: Dogovor sa sindikatima i HUP-om

Izmjene Zakona o radu zbog ukidanja ograničenja noćnog i smjenskog rada

Uvode se i izuzeci za radno vrijeme koji onemogućuju smjenski rad za specifična zanimanja i odnosit će se na radna mjesta kod kojih zbog udaljenosti nije moguće organizirati kraće smjene (platforme), određena radna mjesta u riječkim i zračnim lukama, u tisku, poštanskom prometu, industriji gdje se rad ne smije prekidati, u javnom prijevozu, dijelu željeznice...

U četvrtak bi se na sjednici Vlade trebale naći izmjene Zakona o radu utemeljene na dogovoru sa sindikatima i HUP-om, za koje je Ministarstvo gospodarstva dobilo pozitivno mišljenje Europske komisije, doznajemo u Ministarstvu. Tim promjenama otklonili bi se problemi koje su zakonske odredbe stvorile u praksi. Ukinulo bi se ograničenje noćnog i smjenskog rada. Dosad je noćni rad zajedno s dnevnim smio trajati najdulje osam sati u 24 sata, zbog čega su oni čije smjene traju po 12 sati imali probleme. Stoga se uvodi odredba po kojoj ukupni rad radnika tijekom 24 sata može trajati do 12 sati. Uvode se i izuzeci za radno vrijeme koji onemogućuju smjenski rad za specifična zanimanja i odnosit će se na radna mjesta kod kojih zbog udaljenosti nije moguće organizirati kraće smjene (platforme), određena radna mjesta u riječkim i zračnim lukama, u tisku, poštanskom prometu, industriji gdje se rad ne smije prekidati, u javnom prijevozu, dijelu željeznice... Mijenja se i odredba o preraspodjeli radnog vremena kojom je ona ograničena na četiri, iznimno šest mjeseci u kalendarskoj godini. Ubuduće će to biti tijekom 12 mjeseci, a dopušta se i veći fond radnih sati ako je ugovoren kolektivnim ugovorom. Zbog lakše organizacije smjena, mijenja se odredba da je dopušten prekovremeni rad ili manjak od 12 radnih sati mjesečno, bez posebnog plaćanja ili umanjenja plaće, tako da se nakon četiri mjeseca podvuče crta i obračunaju sati. Ubuduće će ZOR dopuštati razliku do 24 sata mjesečno.

Bolje se definira i pravo radnika da pri promjeni poslodavca iskoristi godišnji odmor. Poslodavac kod kojega radnik radi dulje od 1. srpnja, bio bi dužan dati mu puni godišnji ili platiti razliku za neiskorišteni dio odmora, s tim da radnik kod novog poslodavca ne može tražiti taj odmor. Ukida se i odredba da poslodavac za radnika za kojega se utvrdi profesionalna nesposobnost za rad, ako mu ne može ponuditi drugi posao, od radničkog vijeća mora tražiti suglasnost za otkaz, a ako vijeća nema, mora je ishoditi na sudu. Ubuduće poslodavac ne bi morao ishoditi sudsku odluku. Zakon ide u hitnu proceduru, no njegove bitne izmjene - vezane uz dogovor Vlade, poslodavaca i sindikata, o odredbama o valjanosti kolektivnih ugovora - još se usuglašavaju. Blizu je dogovor da se rok valjanosti tih ugovora nakon isteka produlji za godinu dana, osim u slučaju otkaza ugovora. Zakonom bi se definiralo i da se materijalna prava, prije svega visina plaće, ne mogu rješavati pravilnikom, koji poslodavac može donijeti bez suglasnosti sindikata, nego kolektivnim, ili pojedinačnim ugovorom o radu.

Tagovi: zakon o radu, zakonodavstvo, država, HUP
Utorak, 19.04.2011. / Marijana Matković, vjesnik.hr