Prijava
Traži
Pred okupljenim bilježnicima i njihovim gostima predstavljena je i monografija Hrvatsko javno bilježništvo, tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku.
Hrvatska javnobilježnička komora stručnim je skupom obilježila Dan javnih bilježnika i 20. obljetnicu javnobilježničke službe u Hrvatskoj.
Pred više od 250 sudionika iz Hrvatske i javnobilježničkih komora iz inozemstva, radni dio skupa otvorila je Lucija Popov, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore. Ukratko je podsjetila na razvojni put javnog bilježništva u Hrvatskoj, sve aktivnosti koje su provođene tijekom proteklih 20 godina te ukazala na pravce kojima bi se ono trebalo kretati u budućnosti.
“Pred nama su nova desetljeća i nove zadaće koje nam svakodnevno kucaju na vrata. Afirmaciju javnobilježničke službe moramo izgrađivati prije svega putem naših asocijacija te europskih i međunarodnih tijela javnih bilježnika u kojima smo od promatrača devedesetih, do danas kao stalna članica, postali i sve značajniji čimbenik kreiranja poslovne strategije. Svi smo suočeni s ekonomskim i proračunskim poteškoćama. No, uz puno volje i suradnje, traženju sredstava za novo i inovativno, pružaju nam se prilike. Prisjetite se samo kako su izgledali naši uredi onda, a kako izgledaju danas. Koliko stvari rješavamo brže i bolje. Pred nama je, dakako, velika odgovornost, ali vjerujem u svakom od nas i želja da postavljene ciljeve ostvarimo. Sve je to moguće jer je javno bilježništvo u Republici Hrvatskoj svojim dosadašnjim radom opravdalo je ono što se od njega očekivalo – u organizacijskom, kompetencijskom i funkcionalnom smislu”, zaključila je na kraju izlaganja Lucija Popov te dodala kako se dio preporuka iz javnobilježničkog “Plana 2020” već počelo ostvarivati, ali i kako Plan ne treba prepričavati već provesti.
Okupljene su pozdravili i visoki gosti, a uvodna izlaganja imali su Vesna Fabijančić Križanić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa, Jakša Barbić, akademik i potpredsjednik HAZU.
U svojim izlaganjima govornici su jasno istaknuli veliki doprinos javnog bilježništva našem društvu i činjenicu da javno bilježništvo uživa sve veće javno povjerenje te jamči pravnu sigurnost te podsjetili na važnost javnih bilježnika u povijesti i čestitali prvih 20 godina uspješnog rada. Podsjetili su kako su prvi javni bilježnici povelje o postavljanju na tu odgovornu javnu dužnost dobili 18. studenog 1994. godine.
U Hrvatskoj djeluje 320 javnih bilježnika, imenovanih od strane Ministarstva pravosuđa te još 260 javnobilježničkih prisjednika koji nemaju licencu, ali imaju sva ovlaštenja bilježnika. Da su hrvatski javni bilježnici prepoznati i u Europi potvrdili su i ugledni gosti, predsjednici notarskih komora iz Austrije, Nizozemske, BiH, Slovenije, Njemačke, Italije, Poljske, Francuske, Mađarske, Makedonije, Turske, Crne Gore, Luksemburga, Srbije, Slovačke i Češke.
Hrvatske su kolege pozdravili i predstavnik Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), talijanski notar Mario Miccoli te predstavnik Vijeća notarijata Europske unije (CNUE) Jean Tarrade, koji su im čestitali na obljetnici te poželjeli još mnogo godina uspješnog rada.
U sklopu središnjeg događanja, održana je rasprava o "Planu 2020" u kojem su javni bilježnici Europe postavili pet ciljeva vezano na europsku pravosudnu politiku koja treba odgovoriti na sveprisutne socijalno-ekonomske izazove.
Tako su se javni bilježnici obvezali da će nastaviti odgovarati na očekivanja građana kroz nova rješenja za svakodnevni život, bilo da je riječ o implementaciji novih alata ili primjeni usvojenih pravnih instrumenata. Obvezali su se i na potporu poduzetnicima kroz različite projekte te zaštitu članova društva i vjerovnika. Kako se radi o zajedničkom planu, obvezali su se i na prekograničnu suradnju među javnim bilježnicima, koja je do sad bila izazov, što iz praktične, što iz tehnološke perspektive. Želja im je i učiniti pravosuđe učinkovitijim pomoću javnobilježničkog akta i olakšanja protoka javnobilježničkih akata unutar Europske unije, ali i da u još većoj mjeri pojačaju suradnju s državom kroz rasterećenje nacionalne uprave i učinkovitijim doprinosom e-upravi. Javni bilježnici podsjetili su i kako su taj plan prihvatili kao svoju obvezu koju žele provesti do kraja desetljeća.
Kako bi prvih 20 godina javnog bilježništva u Hrvatskoj ostalo prigodno obilježeno, predstavljena je monografija čiji su autori ugledni akademici - akademik Jakša Barbić, akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Mihajlo Dika, prof. dr. sc. Tatjana Josipović i doc. dr. sc. Mirela Krešić, dok ju je uredio Ivan Maleković. Monografija je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku te se autori nadaju kako će kao takva izazvati pažnju i izvan granica Hrvatske.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
