Pandemija koronavirusa pogodila je svijet i preko noći naglavačke preokrenula cijela gospodarstva. Najteže je pogođen turizam, za koji se globalno planira pad od 30-ak posto, što je posebno opasno za Hrvatsku, u kojoj turizam izravno generira ravno petinu BDP-a, a neizravno i puno više. Mali obrtnici, vlasnici jednog ili nekolicine apartmana, još će nekako i preživjeti, no što je s hotelima i hotelskim lancima?
Što će biti s cijelom turističkom sezonom 2020. i može li je spasiti kakav 'preokret u sudačkoj nadoknadi' krajem ljeta ili navala domaćih turista ako stranaca već ne bude, pitali smo Veljka Ostojića, šefa Hrvatske udruge turizma (HUT), i Sanju Čižmar, konzultanticu u hotelijerstvu i direktoricu tvrtke 505 savjetovanje.
Čižmar nam uvodno kaže kako je vrlo neozbiljno prognozirati dinamiku oporavka turističkog prometa jer u ovom trenutku čak ni epidemiološka struka ne može predvidjeti daljnji razvoj krize uzrokovane Covidom-19, no otkriva nam što će sigurno utjecati na oporavak.
To je prije svega situacija na emitivnim turističkim tržištima (a za Hrvatsku su najvažnija srednjoeuropska tržišta) i otvaranje granica, ali ne treba zanemariti ni psihološki aspekt povezan sa strahom od moguće pojave drugog vala zaraze koji bi mogao uslijediti nakon popuštanja epidemioloških mjera.
Krizni menadžment u akciji
'Sigurno je da će tijekom ove godine u Hrvatskoj u izostanku stranih gostiju dominantno biti domaće, a možda i regionalna tržišta, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je to bilo proteklih godina. Logično bi bilo očekivati da će potražnja u većoj mjeri biti usmjerena na manje objekte apartmanskog tipa, gdje je manja cirkulacija gostiju i općenito manji dodir s osobljem i drugim gostima', kaže Čižmar.
Hotelijeri se, prema njenom mišljenju, realno suočavaju s ozbiljnom situacijom te je u hotelskim kompanijama na snazi krizni menadžment usmjeren na racionalizaciju troškova, očuvanje zaposlenosti i osiguranje novčanog toka za premošćivanje razdoblja bez poslovne aktivnosti. U ovom trenutku razina neizvjesnosti vrlo je velika, tako da se rade krizni planovi za više scenarija, povezanih s očekivanjima dinamike tržišnih kretanja.
Spremno nekoliko scenarija
Direktor HUT-a Veljko Ostojić rekao nam je kako su velike hotelske kuće od početka pandemije razradile nekoliko scenarija i odgovora na krizu. Koji će se od scenarija i kada aktivirati, ovisit će o raspletu pandemije i procijenjenom turističkom prometu.
'Svi akteri u turizmu, pa tako i hotelske kompanije, imaju osnovni cilj, a to je da se, neovisno o prometu, sačuvaju radna mjesta i osiguraju svi potrebni uvjeti za kvalitetnu pripremuturističke 2021. godine',kaže nam Ostojić i šalje vrlo važnu poruku:
'Smatramo da već sada trebamo konkretizirati mjere za poticaj domaćeg turističkog prometa za ovu i iduće turističke godine, kako su to već učinile i najavile brojne zemlje unutar Europske unije. No za razliku od velikih zemalja, u Hrvatskoj domaći promet ne može nadomjestiti inozemni, čak i kada bismo ga udvostručili. Primjerice, u 2019. godini domaća noćenja iznosila su tek 13 posto od ukupno ostvarenih noćenja.'
Cijeli članak pročitajte na tportalu.