Kad je gospodarstvo u recesiji, slabiji je utjecaj povećanja PDV-a na cijene, dok značajan utjecaj na kretanje potrošačkih cijena ima pad osobne potrošnje.
Značajan utjecaj na kretanje potrošačkih cijena imao je pad osobne potrošnje, pa je u tim okolnostima povećanje poreza na dodanu vrijednost u kolovozu bilo praćeno smanjenjem profitnih marži trgovaca i proizvođača.
Navode to analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) koji ističu da je rano govoriti o konačnim učincima povećanja PDV-a s 22 na 23 posto na inflaciju. Njihove su prognoze bile da bi povećanje stope PDV-a na mjesečni porast indeksa potrošačkih cijena u kolovozu moglo iznositi do 0,7 postotnih bodova, te navode da je tog mjeseca zabilježen blagi rast agregatne razine tih cijena od samo 0,1 posto.
Odjeća i obuća u listopadu skuplji 5,2 posto
I u listopadu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju skočile samo 0,1 posto na mjesečnoj i 1,3 posto na godišnjoj razini, dok su u rujnu na mjesečnoj razini bile pale za 0,2 posto, a godišnja je stopa inflacije iznosila jedan posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Na mjesečni rast indeksa potrošačkih cijena u listopadu je najviše utjecalo podizanje cijena odjeće i obuće od 5,2 posto, cijene ostalih dobara i usluga te zdravstva bile su prosječno više po 0,2 posto, s time da su u zdravstvu najviše, za 1,6 posto, poskupjele zubarske usluge.
Ta je povećanja na mjesečnoj razini ublažio pad cijena rekreacije i kulture od 1,7 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića bile niže 0,6 posto, a najviše je, za 6,9 posto pojeftinilo voće, dok su meso i riba bili jeftiniji 1,2, odnosno 1,3 posto... Kao što su naglasili analitičari HNB-a, iskustva pojedinih zemalja u kojima je došlo do povećanja stope PDV-a pokazala su da se to povećanje samo djelomično prenosi na cijene, pri čemu se one uglavnom povećavaju tijekom nekoliko idućih mjeseci, a neka poduzeća uopće ne povećavaju cijene svojih proizvoda.
Analitičari središnje banke ukazuju da je prijenos povećanja stope poreza na cijene manji onda kad je gospodarstvo u recesiji, odnosno kad domaća potražnja slabi.
Bolničke usluge krešile 72 posto
Bolničke usluge najviše su poskupjele u godinu dana, čak su 71,8 posto više nego lanjskog listopada, dok su cijene zdravstva veće 17,7 posto. Duhan je protekle godine poskupio 19,5 posto, plin 19,1 posto, financijske usluge 16,5 posto. Cijene prehrane u tom su razdoblju pale 1,7 posto, a najviše su, za 15,5 posto, pojeftinili ulja i masti, dok su šećer, džem i čokolada poskupjeli 2,5 posto, a kruh 0,9 posto.
Dogodine se očekuje veći rast
Podaci za prvih sedam mjeseci, kada je prosječna stopa godišnje inflacije iznosila 2,9 posto, potvrdili su očekivanja da će slabija potražnja rezultirati značajnijim pritiskom na pad cijena, ističu analitičari Raiffeisenbank koji do kraja ove godine očekuju intenziviranje vanjskih pritisaka na rast cijena zbog rasta cijena sirovina i energije.
Za sljedeću godinu prognoziraju da će unutarnji poticaji na rast cijena dolaziti od usklađivanja administrativno utvrđenih cijena i tržišnih razina, prilagodbe poreznog sustava EU-standardima, strukturnih problema u gospodarstvu... Procjenjuju da će prosječna godišnja stopa inflacije za cijelu 2009. biti 2,8 posto, dok su im za 2010. inflatorna očekivanja viša.