Prijava
Traži
Hrvatska danas za izdvaja 5,2 posto BDP-a za zdravstvo, dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a.
Vlada je u četvrtak usvojila Program konvergencije za razdoblje do 2022. godine koji za cilj ima, kako mu i samo ime kaže, približavanje Hrvatske Europskoj uniji, ali dio projekcija iz tog programa pokazuje da se Hrvatska po nekim važnim pokazateljima u sljedećim desetljećima neće približiti prosjeku Unije nego će se čak i udaljavati.
Riječ je o izdvajanjima za mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb o starijima, pa će današnji hrvatski srednjoškolci i studenti u vrijeme kad postanu umirovljenici zapravo zaostajati u standardu za svojim kolegama u EU-u. I to će se događati čak i u onim dijelovima javnog sektora u kojem će Hrvatska povećavati izdvajanja u sljedećim desetljećima, piše Novi list.
To povećanje neće se dogoditi u mirovinskom sustavu, jer će izdvajanja za mirovine sa sadašnjih 10,6 posto BDP-a u 2040. pasti na 9,1 posto, dok će 2070. godine pasti na 8,4 posto, iako će se do tada broj građana starijih od 65 godina samo povećavati. S druge strane izdaci za zdravstvo i dugotrajnu skrb za starije će rasti, ali na tom polju Hrvatska će, umjesto približavanja dodatno zaostajati za EU-om. Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a.
"Kad se pogledaju projekcije nekoliko desetljeća unaprijed onda govorimo o divergenciji, o udaljavanju od EU-a, ne o približavanju. U desetljećima koja dolaze imat ćemo radikalno pogoršavanje položaja starije populacije. Budući umirovljenici imat će relativno lošiju dostupnost zdravstvenih usluga i socijalne skrbi, a manje će se odvajati i za njihove mirovine", upozorava ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Dodaje da su danas po tom pitanju stvari lošije nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što znači da djeca žive lošije od roditelja, a to se iznimno rijetko događalo u modernoj povijesti.
"Za nekoliko desetljeća unuci će živjeti lošije nego što su živjele njihove bake i djedovi. Predviđanja da će za nekoliko desetljeća Hrvatska na mirovine ukupno, iz prvog i drugog stupa, trošiti 8,4 posto BDP– a, da će imati sve veći udio stanovnika iznad 65 i 85 godina znači da će se položaj starije populacije pogoršavati i da će prosječna mirovina biti oko 30 posto prosječne plaće što je znatno lošije od sadašnjih loših 40 posto", procjenjuje Lovrinčević.
Izvori članka: Novi list, poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
