Prijava
Traži
Još uvijek, međutim, nije poznato tko će najviše nastradati kad puni porez stupi na snagu, ali neće biti jednostavno.
Najveće bi povećanje prihoda u proračun trebalo doći od poreza na nekretnine. Ona verzija koja stupa na snagu s prvim danom 2018. godine zapravo će biti jednostavan porez koji će zamijeniti komunalnu naknadu.
Pri izračunu porezne osnovice uz dosadašnje vrstu, lokaciju i kvadraturu nekretnine dodat će se i starost i stanje nekretnine. To bi trebalo ispraviti postojeće nepravilnosti, jer će se plaćanje poreza približiti plaćanju prema vrijednosti, pa će, posljedično, veći porez plaćati vlasnik vrednije nekretnine.
Oporezivat će se stambeni prostori, poslovni prostori i garaže, građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, kao i neizgrađeno građevno zemljište, a porez će plaćati svi koji već plaćaju komunalnu naknadu. Predviđa se i restriktivniji pristup prema poreznim olakšicama, pa će eventualna oslobođenja od poreza biti regulirana kroz zakon.
Najviše će ovom promjenom biti pogođeni vlasnici građevinskog zemljišta, jer se u lokalnim jedinicama dosad nije naplaćivala komunalna naknada na njega, ali će se ubuduće morati plaćati porez. Prihodi od poreza pripast će jedinicama lokalne uprave i samouprave, a očekuje se povećavanje prihoda do 15 posto, što na godišnjoj razini iznosi oko 300 milijuna kuna.
Puni porez, koji će se uvesti 1. siječnja 2020. godine, zasnivat će se na procjeni vrijednosti nekretnina, ali osim navedenih kriterija, nisu poznati ostali parametri oporezivanja. Međutim, očekuje se da bi kriteriji oporezivanja mogli biti znatno oštriji od onih koje je ranije predlagao bivši ministar financija Slavko Linić. On je predlagao da građani koriste visoke porezne olakšice za prvu i drugu nekretninu, pa bi za većinu vlasnika nekretnina porezni teret bio istovjetan postojećoj komunalnoj naknadi i porezu na vikendice.
Međutim, sudeći po tome što je Vlada navela da od poreza na nekretnine očekuju povećanje prihoda na razini prosjeka Europske unije, koji u ukupnim poreznim prihodima u drugim zemljama EU otprilike pet puta veći nego u Hrvatskoj, možemo očekivati velike iznose poreza.
Vijest je preuzeta sa portala hr.n1info.com
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
