Prijava
Traži
Zadani cilj o povećanju broja IKT stručnjaka s trenutnih 60 na 100 tisuća u sljedećih šest godina teško će biti ispunjen.
Pojačan intenzitet digitalizacije neminovno povećava potražnju za stručnjacima za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Kako napori današnjeg čovječanstva idu prema tome da digitaliziramo sve što se digitalizirati može (od proizvodnje hrane, kupovine, učenja do upravljanja tvornicama), jasno je da će potrebe za radnom snagom koja će razvijati digitalna rješenja, a onda i njima upravljati te ih održavati, samo rasti.
Prema programu politikama za Digitalno desetljeće Europske unije, čije ciljeve Hrvatska ispunjava kroz nedavno donesen dokument “Put u digitalno desetljeće 2030.”, broj IKT stručnjaka u svega šest godina trebali bi povećati s trenutnih otprilike 60 tisuća na 100 tisuća. U postocima pak, njihov bi trenutni udio u ukupnoj radnoj snazi od 3,7 posto trebalo podići na 7 posto do 2030.
Obrazovanje i iseljavanje
U ispunjenju tog cilja Hrvatska se suočava s dva značajna problema. S jedne strane, nedovoljan broj IKT stručnjaka dolazi na tržište rada iz sustava obrazovanja, a s druge strane dio stručnjaka iseljava se u druge zemlje EU-a.
Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore (HGK), napominje da pitanje povećanja broja stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u Hrvatskoj “treba sagledavati u kontekstu aktualne demografske situacije u kojoj se nalazimo, a koja predstavlja vrlo ozbiljan izazov u dosezanja broja IKT stručnjaka”.
Je li država ozbiljno vodila računa o demografskim problemima pri donošenju mjera kojima planira povećati broj IKT stručnjaka teško je reći. Ipak, kroz pet donesenih mjera kojima je cilj rješavanje ovoga problema, spominje se i privlačenje stranih studenata. Koliko ih se planira privući nije navedeno, kao što uostalom nisu navedeni konkretni planovi realizacije mjera iz dokumenta Put u digitalno desetljeće 2030.
Prva mjera tako podrazumijeva, piše u dokumentu, povećanje broja IKT stručnjaka i to povećanjem programa stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja na visokim učilištima i programa obrazovanja odraslih. Potom redefiniranje upisnih kvota na studijskim programima u poljima računarstvo i informacijske znanosti sukladno financijskim mogućnostima, izmjene i dopune akreditiranih studijskih programa te po potrebi uspostavljanje novih studijskih programa, privlačenje stranih studenata i IKT stručnjaka…
Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
