Kako je biti građanin u Hrvatskoj?

Većina građana, 60 posto, nezadovoljna je poštenim prilikama u Hrvatskoj za osiguranje pristojnog života sebi i svojoj obitelji.

Biti građanin Hrvatske nije lako jer je vlast neosjetljiva na njegove potrebe, proizlazi iz najnovijeg istraživanja Nacionalnog indeksa sreće o tome kako država utječe na kvalitetu života koje je u srijedu predstavljeno na okruglom stolu u Muzeju Mimara.

Velik broj građana, 60 posto, nezadovoljan je poštenim prilikama u Hrvatskoj za osiguranje pristojnog života sebi i svojoj obitelji.

Nezadovoljstvo ili potpuno nezadovoljstvo odnosom vlasti prema sukobima različitih interesa u Hrvatskoj izražava njih 57 posto, dok je načinom na koji vlast upravlja prirodnim i drugim bogatstvima zemlje nezadovoljno 60 posto.
Međutim, najveći dio građana (64 posto) nije zadovoljan načinom na koji vlast brine o njima.
Građani su izrazili veliko nepovjerenje u političku vlast, a iz odgovora je vidljivo kako prevladava osjećaj gubitka kontrole nad vlastitom sudbinom, rezigniranost i duboko razočaranje javnom upravom i političkim strankama. Dodatno zabrinjava to da su najrazočaraniji oni građani koji su u najproduktivnijoj dobi, od 25 do 44 godina starosti.

Kad je riječ o regijama, stanovnici Istre, Gorskog kotara i Primorja značajno su zadovoljniji svim aspektima socijalne okoline od onih u Lici, na Kordunu i Baniji.

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku, a sastojalo se od deset pitanja: kako vlast brine o građanima, kako političke stranke rade u interesu građana, kakav je odnos državne administracije prema njima, kako vlast upravlja prirodnim i drugim bogatstvima zemlje, imaju li poštene prilike za pristojan život za sebe i obitelj, postoji li ravnopravnost različitih skupina građana u društvu, osjećaju li se sigurnima od kriminala, kakvu perspektivu vide za sebe i svoje bližnje te jesu li zadovoljni time kako svijet tretira Hrvatsku.
Građani su jako nezadovoljni odnosom drugih zemalja prema Hrvatskoj, a to je jedini aspekt koji značajno različito ocjenjuju muškarci i žene, koje su zadovoljnije. Nalaz kako je 45 posto građana nezadovoljno, tek nešto više (47 posto) njih iskazuje osrednje zadovoljstvo, a manje od 10 posto ih je zadovoljno načinom kako svijet tretira Hrvatsku, ukazuje na opasan stav izoliranosti.

Poseban gost okruglog stola bio je David G. Blunt, britanski veleposlanik u Hrvatskoj koji je naveo primjer svoje zemlje koja mjeri sreću građana. Naime, nakon inicijative premijera Davida Camerona, državni zavod za statistiku počeo je ispitivati subjektivno zadovoljstvo građana. A ono je važno za dobrobit zemlje, rekao je Blunt.

Zakošek: Nužan je veći angažman građana
U svijetu jačaju alternativni oblici utjecaja građana na donošenje odluka, pa će organizacije civilnog društva postati sve značajnije i u Hrvatskoj, kazao je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, komentirajući rezultate istraživanja Nacionalnog indeksa sreće koji su pokazali veliko nezadovoljstvo građana političkim strankama i načinom kako vlast upravlja Hrvatskom.
Državna administracija i političke stranke su autistične, dodao je Zakošek, a to potvrđuje i istraživanje Nacionalnog indeksa sreće - 72% građana smatra da političke stranke ne rade u njihovom interesu te da vlast loše upravlja Hrvatskom.

Ajduković: Nesposobna vlast
"To je duboko porazan rezultat za političke strukture Hrvatske", zaključio je prof.dr.sc. Dean Ajduković, predstojnik Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Još je nepovoljnija percepcija upravljanja prirodnim i drugim nacionalnim bogatstvima jer je 60% građana nezadovoljno načinom kako to vlast čini, a isto toliko je nezadovoljno i odnosom državne administracije prema njima. Ovo su vrlo ozbiljni pokazatelji da građani ne vide vlast u svojoj službi, kao sposoban servis građana, što može značiti da je vlast nesposobna raditi bolje ili da joj nije stalo do građana, komentira Ajduković.

Musa: Zašto su svi političari isti?
Odgovori građana o tome kako država i vlast utječu na kvalitetu života pokazuju da prevladava osjećaj gubitka kontrole nad sudbinom te da su svi političari isti.
No, javnost može utjecati na javnu upravu, rekla je dr. Anamarija Musa s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta, dodavši da se građani u razvijenim demokracijama uključuju u oblikovanje javnih politika te da ocjenjuju kvalitetu javnih usluga i učinkovitost javnog sektora. Uključivanjem u upravljanje podijeljena je i odgovornost za učinke, kaže Musa.

Što može gradonačelnik
Nevladine organizacije i zaklade postali su globalni igrači i njihova uloga u formiranju globalnih javnih politika u budućnosti će u svijetu jačati, pa iako te organizacije ne mogu riješiti sve probleme politika, pokazuju da se stvari mogu rješavati drugačije i učinkovitije.

Toni Vidan iz Zelene akcije istaknuo je kako je pozicija nevladinih udruga danas u Hrvatskoj izuzetno nezahvalna. «Civilni sektor doveden je u poziciju da ovisi o financiranju iz fondova Europske unije te se zbog toga veliki dio vremena aktivisti bave pisanjem projekata koje predlažu Europskoj komisiji. S druge strane, konkretne probleme lokalne zajednice prisiljeni smo rješavati u slobodno vrijeme i na manje-više volonterskoj bazi», kazao je Vidan.

Boris Miletić, gradonačelnik Pule, olakšao je život svojim sugrađanima koji s gradskom administracijom komuniciraju internetom te tako štede vrijeme i čuvaju okoliš. «Od kada sam na poziciji gradonačelnika u projekte zaštite okoliša Pula je uložila 700 milijuna kuna, a nakon toga prioriteti su školstvo i sport», pojasnio je Miletić. Dodao je kako svih 1600 pulskih osnovnoškolaca, zahvaljujući ulaganju u izgradnju škola, pohađa nastavu u jednoj smjeni. Gradonačelnik je izjednačio usluge privatnih i državnih vrtića u smislu da roditelji plaćaju istu cijenu bez obzira na to u koji im vrtić dijete ide.