Premda je novinarstvo po značaju odnosno priznatosti u našem društvu iza puno drugih profesija, ipak gotovo dvije trećine građana smatra da je to donekle ili izrazito značajno zanimanje. U odnosu na većinu drugih zanimanja ekonomski status novinara četiri petine građana ocjenjuje dobrim ili vrlo dobrim. Gotovo svaki treći građanin novinare ne smatra korumpiranima, a svaki drugi ih procjenjuje "donekle korumpiranima". Petina građana ih procjenjuje vrlo korumpiranima. Ovo zanimanje nije vrlo privlačno, jer bi tek 3% građana odabralo taj, a ne neki drugi poziv.
Novinarski se posao procjenjuju najvećim dijelom izazovnim i stresnim. Međutim, visok je udio onih koji ga procjenjuju i kreativnim, napornim i zanimljivim. Ukoliko se odgovori građana promatraju samo kroz kategoriju najvećeg slaganja ("u potpunosti odgovora") novinarski se posao procjenjuje prvenstveno stresnim (51%), izazovnim (46%) i opasnim / rizičnim (46%)!
Nažalost, novinarstvo se nedovoljno doživljava neovisnim / slobodnim; čak 54% građana smatra da je ono pod utjecajem određenih interesnih skupina i/ili politike. To je mišljenje izraženije u Istri i Primorju (65%), te kod građana u dobi od 35 do 54 godina (60%). Korumpiranost novinara češće se naglašava u Dalmaciji (42%) nego u ostalim regijama.
Iako bi novinarstvo trebalo biti informativno, kritično i istraživačko, rezultati ukazuju da prevladava upravo suprotna percepcija. Najniže su ocjene slaganja da je novinarstvo u Hrvatskoj pozitivno, istinito / objektivno i samostalno.
Vrlo je visok udio građana koji smatra da u velikoj mjeri postoji kontrola / cenzura u prenošenju informacija putem medija. Taj je stav izraženiji kod građana u Dalmaciji (49%) te kod muškaraca (44%).
Vrlo je indikativan rezultat prema kojem 73% građana smatra da su informacije vezane uz organizirani kriminal pod najvećom kontrolom. To osobito naglašavaju mladi u dobi od 18 do 24 godine. Visoko kontrolirane su i tekuće policijske istrage, ali i financije zemlje!
Gotovo 2/3 građana smatra da slobodu izvještavanja novinara ograničavaju upravo političari.
Ispitanici su spontano naveli 114 različitih imena novinara s time da niti jedno ime nije spomenuto u više od 10%. U rasponu od 1 do 10 % navedena su slijedeća imena: Denis Latin, Goran Milić, Aleksandar Stanković, Mirjana Hrga, Mislav Bago,
Dušan Miljuš, Drago Hedl. Svi ostali se spominju ispod 1%.
I od ranije je poznato da je televizija glavni izvor dnevnog informiranja za većinu građana. Građani višeg obrazovnog statusa češće od ostalih spominju druge načine informiranja.
Televizija je prvi medij dnevnog informiranja češće kod građana u Lici, Kordunu i Banovini (81%) i Slavoniji (73%), kod osoba starijih od 65 godina (79%) te kod žena (66%).
Dnevne novine preferiraju, više od prosjeka, osobe između 25 i 44 godine – 26%, muškarci i stalno zaposleni – po 28%, građani Istre, Primorja i Dalmacije – 35%, osobe s osobnim mjesečnim prihodima od 4 do 6 tisuća kuna – 36%, odnosno preko 6.000 kuna – 38%.
Treće je mjesto pripalo Internetu kojeg preferiraju osobe iz dobne grupe od 15 do 34 godine starosti - 25%, one s mjesečnim primanjima preko 6 tisuća kuna – 20%, isto je toliko i onih s visokom stručnom spremom, a donekle je istaknut i grad Zagreb s okolicom – 16%.
O istraživanju: Prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina (n=1000); osobna anketa u kućanstvu.
Anketa
Kako naši građani doživljavaju profesiju 'Novinar' ?
Utorak, 22.12.2009. / gfk.hr