Prijava
Traži
Porezne promjene pogodovale nižim primanjima, najveći skok plaća od 2010. bio je u djelatnosti proizvodnje računala
Štrajkovi u prosvjeti i zdravstvu ponovno su rasplamsali rasprave o plaćama, koje u skladu s domaćim ekonomskim kretanjima rastu sporije nego u drugim tranzicijskim zemljama. Prosječna je plaća u zemlji oko 6500 kuna te je za četvrtinu viša nego što je bila 2010. godine. Rast plaća u ovom desetljeću nije, međutim, bio ravnomjeran! Niže plaće rasle su brže, i to najvećim dijelom kao posljedica državnih intervencija u oporezivanje dohotka ili povećanje minimalne plaće!
Kafići i socijala na dnu
Prema posljednjim dostupnim podacima za 2017. godinu, prosječna plaća zaposlenih s visokom stručnom spremom u toj godini bila je 8639 kuna. Trenutačne prosječne plaće zaposlenih s fakultetskom diplomom mogle bi se kretati oko 9000 kuna, s tim što smo u kolovozu ove godine imali 135.000 zaposlenih čije su prosječne mjesečne neto plaće bile iznad 10.000 kuna neto!
Prema službenim podacima, visoku stručnu spremu u obrazovanju ima 59 posto zaposlenih, odnosno 66.000 osoba, dok je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima s fakultetskom diplomom 49 posto svih zaposlenih ili 22 tisuće osoba. U javnoj upravi VSS ima 31 posto zaposlenih ili 32.000 osoba, a u sustavu zdravstva 25 posto zaposlenih ili 18 tisuća osoba! Kolike su točno njihove plaće, zasad nema službenih podataka.
Inženjer zaposlen u građevini zarađivao je 2017. oko 8600 kuna neto, diplomirani ekonomist u nekoj tvrtki koja se bavi trgovinom oko 10.000, diplomirani ekonomist u financijskom sektoru oko 11.000, slično kao i inženjer zaposlen u proizvodnji računala. Profesor u obrazovnom sustavu imao je prosječnu plaću oko 6500 kuna, pravnik zaposlen u javnoj upravi oko 8500 kuna, a liječnik u bolnici oko 11.000. Socijalni radnik zaposlen u nekom domu umirovljenika zarađivao je oko 6500 kuna, što je ujedno i najniža VSS plaća u javnom sektoru!
U privatnom sektoru najnižu plaću za VSS radnike isplaćivali su ugostitelji – 5746 kuna. Plaće zaposlenih s visokom stručnom spremom u razdoblju od 2010. do 2017. godine rasle su sporije od prosječnih plaća. Primjerice, oko 21 tisuća visokoobrazovnih zaposlenika u prerađivačkoj industriji zarađivala je 2017. godine 12 posto više nego 2010., za razliku od prosječno plaćenih radnika u industriji čija je plaća skočila 18 posto! U građevini su plaće inženjera s visokom stručnom spremom i ostalih skupina radnika rasle samo pet posto, prema 16 posto u građevinskom sektoru. U stručnim i znanstvenim djelatnostima VSS je zarađivao osam posto više, prema 15 posto više kod prosječne plaće, u zdravstvu je zabilježen rast plaća za VSS radnike od samo dva posto prema prosječnih osam posto, javnoj upravi samo 0,1 posto prema gotovo šest posto koliko su povećane prosječne plaće u javnoj upravi. U sustavu socijalne skrbi gdje postoji smještaj plaće visokoobrazovnih grupacija zaposlenih pale su 1,6 posto, za razliku od prosječnih koje su rasle skromnih 2,7 posto.
Ne plaćaju porez
Tempo povećanja plaća za najobrazovanije kategorije zaposlenih bio je sličan jedino u turizmu, a neznatno su više rasle plaće najobrazovanijih u izdavaštvu – šest posto prema 5,6 posto koliko su povećane prosječne plaće. Proizvodnja računala, gdje je zaposleno oko 5700 radnika, a njih oko 2500 ili 45 posto ima visoku stručnu spremu, djelatnost je s najvećim skokom plaća od 2010. do kraja 2017. godine od gotovo 60 posto. No čak su i u toj su branši plaće ljudi s VSS-om rasle sporije – oko 28 posto, pokazala je analiza koju je pripremio Darko Oračić, ekonomski analitičar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Većina ispodprosječnih plaća oslobođena je plaćanja poreza na dohodak.
Članak preuzet sa vecernji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
