MIŠLJENJE STRUČNJAKA

Ključ izlaska iz krize je part-time job!

Jelčić je ocijenila da je takvo rješenje dobro za radnika jer ostaje u radnom odnosu, dobro za poslodavca, jer ne mora isplatiti otpremninu, a bilo bi dobro i za društvo, jer bi Zavod za zapošljavanje novac za nezaposlene mogao usmjeriti na otvaranje novih radnih mjesta.

Ključ za očuvanje radnih mjesta i mirovinskog sustava je u zasnivanju radnog odnosa s nepunim radnim vremenom. Ako se na to ne odlučimo, pitanje je dana kada će se morati povećati stopa doprinosa ili podići dobna granica za odlazak u mirovinu. A to je vrlo loše rješenje, izjavila je za www.banka.hr prof. dr. sc Vera Jelčić, stručnjakinja za radne odnose koja je prije odlaska u mirovinu vodila Katedru za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Jelčić kaže da se aktualnim izmjenama Zakona o radu dira u prava radnika, te da nije riječ isključivo o usuglašavanju s odredbama direktiva Europske unije.

Najveći je problem radni odnos na određeno vrijeme. Prema direktivama Europske unije radni odnos na određeno vrijeme je izuzetak. U Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina oko 80 % novozasnovanih ugovora o radu su ugovori na određeno vrijeme. Iz toga se vidi da to postaje pravilo, a ne izuzetak. U ukupnoj masi zasposlenih 1997. je bilo 6,4 % ugovora na određeno, a samo deset godina kasnije dvostruko više.

Jelčić je podsjetila da je do izmjena Zakona o radu 2003. godine zasnivanje radnog odnosa na nedoređeno vrijeme bilo moguće kao zamjena za odsutnog radnika ili zbog naglog povećanja prirode posla koji ne traje duže vremensko razdoblje. Taj dio je mijenjan na način da je ono vremenski ograničeno na tri godine, a sindikat je tražio na dvije godine. Propisano je da se radni odnos zasnovan na određeno pretvara u radni odnos na neodređeno vrijeme ako je zasnovan mimo odredaba zakona ili traje duže od tri godine.

"Međutim, takva izmjena nije polučila svrhu jer inspekcija rada doznaje da je zakon kršen samo ako je o tome obavijesti radnik. U pravilu radnici šute jer se boje da će ostati i bez takvog radnog odnosa", primjetila je Jelčić.

Jelčić predlaže da se ZOR-om obveže poslodavca da mora izvijestiti inspekciju rada ako od ukupnog broja zaposlenih više od 35 % radi na određeno vrijeme, uz izuzetak poslodavaca koji se bave djelatnošću sezonskog karaktera.

Kao drugu ključnu mjeru Jelčić je predložila uvođenje mogućnosti rada s nepunim radnim vremenom. U postojećem Zakonu o radu postoji odredba prema kojoj poslodavac pri izradi programa zbrinjavanja viška radnika treba navesti i skraćenje radnog vremena, ali se ne navodi što se pod tim podrazumijeva.

"Ako je puno radno vrijeme do 40 sati tjedno, onda je sve ispod tog trajanja rad sa skraćenim vremenom ili radni odnos s nepunim radnim vremenom. Radni odnos s nepunim radnim vremenom može se zasnovati i s 39, i 36,30, 20 ili bilo koliko sati. Na takav se način može spasiti veliki broj radnih mjesta", kaže Jelčić.

Kad je riječ o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac ne može otkazati, a da prethodno ne provede neki postupak. Jelčić predlaže da se i tu obvezno predvidi mogućnost zasnivanja radnog odnosa s nepunim radnim vremenom.

"Jedino ćemo na takav način postići primjenu načela jednakosti koje je i ustavno načelo", ističe Jelčić. Dodala je da bi uz mogućnost rada s nepunim radnim vremenom poslodavac morao razmotriti i da ako, primjerice, na istom radnom mjestu treba otkazati jednom od dvojice radnika, jer mu je jedan višak, da ne otkaže nijednom nego da zasnuje i s jednim i drugim radni odnos s nepunim radnim vremenom.

Jelčić je ocijenila da je takvo rješenje u interesu za sve: u interesu je radnika zato što ipak ostaje u radnom odnosu, a dobro je za poslodavca jer bi on, ako bi otkazao poslovno uvjetovanim otkazom, morao isplatiti otpremninu. Bilo bi to dobro i za društvo kao cjelinu. Bilo bi daleko bolje da Zavod za zapošljavanje novac koji bi morao isplatiti nezaposlenima usmjeri na otvaranje novih radnih mjesta.

Ana Knežević, predsjednica SSSH, izjavila je za www.banka.hr da će sindikati zbog nemogućnosti da s poslodavcima i Vladom postignu dogovor o reguliranju rada na određeno vrijeme poslati prigovor Europskoj Komisiji.