S novom godinom stigle su i nove mjere aktivne politike zapošljavanja. Kojim će se mjerama poticati zapošljavanje u ovoj godini? Koje mjere privuku najviše korisnika? Koliko je novca osigurano za uključivanje mladih na tržište rada?
O tome su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” govorili Ivan Vidiš,državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada SSSH.
Svake godine, otprilike od siječnja, donose se određene izmjene i mjere kojima se želi postići bolja prilagodba tržištu rada koje je dinamično.
– Smanjio se broj nezaposlenih. Ovo ljeto smo imali i manje od 90 tisuća, tako da nam je svaki put cilj mjerom pogoditi trenutačno stanje na tržištu rada, rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Osvrnuo se na osam mjera aktivne politike zapošljavanja koje služe tome da se dobiju potpore za nove radnike i radnice, za pokretanje vlastitog posla te sve jači značaj obrazovanja i stjecanja novih vještina.
– Povrh ovih osam mjera naveo bih da po prvi put ćemo provoditi i kompenzacijske mjere, čime želimo zadržati radna mjesta u prerađivačkoj industriji koja imaju određenih poteškoća zbog rasta cijena minimalne plaće, ali isto tako, ove godine nam je fokus nastaviti nova zapošljavanja kroz potpore za zapošljavanje – potpora za zapošljavanje i pripravništvo, potpora za samozapošljavanje i važno nam je jačanje produktivnosti, zato smo imali možda najopsežnije izmjene u mjeri usavršavanja koja je usmjerena baš na poslodavce, koji mogu obrazovati svoje radnike i radnice u zonama zanimanja i vještina koje su im potrebne da bi zadržali svoje radno mjesto, ali i postali konkurentni, pojasnio je.
Govoreći o iznosima, rekao je da žele potaknuti sve poslodavce koji su zainteresirani za potpore da ih iskoriste. Njih se financira iz sredstava socijalnog fonda +, kao i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, iz državnog proračuna.
– To su iznosi koji su konkurentni. Konkretno kod mjere usavršavanja, za grupu od 10 radnika možete dobiti i do 34 tisuće eura za program obrazovanja koji možete razviti sami ili platiti nekome da vam ga razvije, napomenuo je.
– I druga stvar je da za nove radnike, posebno one koji su visoko obrazovani, kada se to sve zbroji i oduzme, vi po radniku možete dobiti i do 13 tisuća eura kako bi ga zaposlili, tako da su to 50-60% bruto iznosa troška plaće, nastavio je.
Dodao je da su najbitniji oni koji su ranjivi na tržištu rada, stoga je donesena nova mjera posao + koju je već iskoristilo približno 2.000 korisnika.
– Financiramo i trošak plaće, i trošak obrazovanja i prijevoza i svega ostaloga. Prema tome, fokusirani smo i na one koji su najranjiviji na tržištu rada, ustvrdio je.
Brnardić o problemima ciljanja mjera
Izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada SSSH, Sunčica Brnardić, osvrnula se na mjere i pogođenost njezinih ciljeva.
– Imali smo i to ne samo ove godine malih problema, inzistirali smo na tome da je formirana radna skupina za mjere, ali zapravo se ona nikad nije sastala i same mjere su izglasane na upravnom vijeću HZZ-a, koje je javno upravno tijelo na kojem se ne formiraju same politike. Tako da u tom smislu apeliram Vladi da sljedeće godine doista uđemo u taj proces tako da možemo razgovarati o tome koje su ciljane skupine i kako bi trebalo poticati, kojim iznosima i na koje načine, kazala je.
Što se tiče ciljanja mjera, rekla je da je ciljanje uvijek zadano. Čak je i pravnim aktima EU-a definirano koje su teže zapošljive osobe i kada se raspolaže europskim sredstvima, ona se moraju trošiti prema toj definiciji.
– To su dobne odrednice; prvenstveno mlađi i stariji na tržištu rada; spolna odnosno rodna odrednica, često su žene dugotrajno nezaposlene; oni koji su u riziku da su izgubili neke svoje vještine, objasnila je.
Ukazala je i na problem ako mjere idu horizontalno, pa se onda stvara efekt “mrtvog tereta”.
– Tu bih spomenula gađanje koje smo imali kod samih kompenzacijskih mjera, a gdje je ona bila usmjerena na radnike koji su imali minimalnu plaću, znači financijski se poticalo radnike koji su imali minimalnu plaću bez uzimanja u obzir kakav je to poslodavac, ostvaruje li dobit, jesmo li napravili zabranu isplate dividendi. Smatrali smo da je to ciljanje samih poslodavaca koji bi se mogli prijaviti za kompenzaciju plaća zbog rasta minimalne plaće, u tom dijelu promašeno. Sama kategorija proizvođačke djelatnosti obuhvaća i neke djelatnosti za koje pouzdano znam da ostvaruju jako velike marže u krajnjoj liniji, kazala je...
Ostatak vijesti pronađite na poslovni.hr