Prijava
Traži
Ekonomisti kažu kako je predstojeća recesija zapravo prilično drugačija od Velike recesije – a na posljedice će jako imati utjecaj politički odgovor pojedinih država na financijske posljedice pandemije, pogotovo zato što isti ‘lijekovi’ za gospodarstvo sada neće djelovati.
S obzirom na vjerojatnost recesije izazvane epidemijom koronavirusa, zakonodavci su počeli govoriti o (financijskim) lijekovima koji će zvučati poznato svima koji su preživjeli veliku recesiju 2008. godine: provjerama poticaja, pomoći teško pogođenim poduzećima i potezima središnjih banaka, kao što je u Hrvatskoj HNB.
Međutim, ekonomisti kažu kako je predstojeća recesija zapravo prilično drugačija od Velike recesije – a na posljedice će jako imati utjecaj odgovor politike pojedinih država na financijske posljedice pandemije. Analize, činjenice i mišljenja stručnjaka o tome provjerio je i sažeo PolitiFact.
Koje su razlike između recesija iz 2008. i 2020.?
Stručnjaci kažu kako je recesija 2008. godine prouzročena nedostatkom potražnje nakon što je procvat nekretninskog balona doveo do pada građevinskih radova. S druge strane, trenutnu krizu nije uzrokovala postojeća gospodarska slabost. Umjesto toga, predstojeća recesija proizlazi iz zdravstvenog problema i straha od zaraze.
To je važna razlika iz nekoliko razloga:
- To je rijedak uzrok recesije, tako da nema spremnog plana igre. Posljednji put se to dogodilo 1918. godine kada je recesija uslijedila nakon Španjolske gripe. No, vremena su bila vrlo različita u smislu ekonomije, medicinskog znanja i tehnologije. Dakle, ne postoji spreman model za kreatore politika koji se sada može primijeniti.
- smanjenje (gospodarske aktivnosti) se događa neuobičajenom brzinom. U recesiji 2008. godine, usporavanje stambenog sektora započelo je već koncem 2005. godine. U sadašnjoj krizi, zatvaranje velikih dijelova gospodarstva događa se tijekom samo nekoliko tjedana.
- Socijalno distanciranje ima jedinstveni utjecaj na gospodarstvo. Odgovor na koronavirus bio je da se ljudi fizički drže podalje, što otežava, ako ne i onemogućava, trošenje novca, od trgovina, restorana, kazališta do turističkih privrednih grana. Čak i ljudi koji su zadržali posao vjerojatno manje troše.
- Sada bi sve više poduzeća u više gospodarskih sektora moglo propasti. 2008. ni jedan gospodarski sektor nije se morao u potpunosti zatvoriti. Međutim, sadašnja kriza ostavila je uslužno orijentirane tvrtke, kao što su restorani, bez korisnika.
- Trenutna recesija može biti privremena. Još uvijek postoji duboka neizvjesnost kako će brzo proći pandemija, posebice ako se pojave drugi i treći valovi zaraze, što zahtijeva buduće krugove socijalnog udaljavanja. Ali jednom kada epidemija prođe, doći će do dodatne potražnje. To nudi nadu u bolji scenarij od onoga što se odigralo nakon Velike recesije.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
