Koliko su rasle plaće u zadnje 3 godine: Najniža primanja rasla 23%, prosječna skočila 16%

Od siječnja 2016. do prosinca 2019. najviše su relativno rasle plaće radnika s najmanjim primanjima (do 4536 kuna), oko 23 posto. Ako, pak, imate neto plaću preko 10.240 kuna, ušli ste u krug 10 posto zaposlenih s najvećim plaćama. To pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku za zaposlene u pravnim osobama.

No, treba napomenuti kako zbog pravila DZS-a da ne objavljuje najveću plaću, jer je to “individualni podatak”, ne postoje podaci o rasponu najvećih deset posto plaća, pa je onda nemoguće pratiti povećanje tog razreda plaća. Sukladno usporedivim podacima DZS-a, prosječna mjesečna plaća je u periodu od siječnja 2016. do prosinca 2019. narasla s 5646 kuna na 6559 kuna, odnosno za 913 kuna ili 16,1 posto (bez uračunate inflacije). U tom periodu je median plaća narasla s 4945 kuna na 5664 kune, odnosno za 719 kuna ili za 14,5 posto. Median plaća znači da 50 posto zaposlenih prima taj ili manji iznos, a 50 posto prima taj ili veći iznos kao mjesečnu plaću.

Nadalje, podaci DZS-a pokazuju kako je u prošloj godini zabilježeno blago usporavanje rasta plaća u odnosu na rast ostvaren u 2018., za oko jedan postotni bod kod nominalne neto i bruto plaće. Iva Tomić, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta u Zagrebu, tim povodom napominje kako je “zanimljivo da ekonomska teorija uz nedostatak radne snage na tržištu rada - o kojem se u kontekstu hrvatskog tržišta rada naveliko diskutira već jedno dulje vrijeme - vezuje znatno izraženiji rast plaća od onoga kojem svjedočimo”.

“Ipak, ovo usporavanje rasta plaća u 2019. je u skladu s općom dinamikom kretanja na tržištu rada, odnosno usporavanjem potražnje za radom i općenito stanjem ekonomskog ciklusa. Naime, bruto plaće su u nominalnom iznosu u 2019. rasle po prosječnoj međugodišnjoj stopi od 3,8 posto. Uz prosječnu stopu inflacije od 0,8 posto u istom razdoblju, proizlazi da je rast plaća u realnim iznosima bio usklađen s rastom ukupne gospodarske aktivnosti”, govori Tomić.

Prema njenim riječima, u 2020. se očekuje nastavak rasta plaća, vjerojatno izraženiji nego u 2019., i to najvećim dijelom zbog povećanja plaća u javnom sektoru. Ali, i privatni sektor će morati dodatno povećati plaće ako misli zadržati postojeće radnike ili zaposliti nove. Posljednje porezne izmjene će također utjecati na rast neto plaća, međutim, ne očekuje se njihov značajniji učinak na povećanje zaposlenosti”, smatra Tomić.

Cijeli članak pročitajte na novac.jutarnji.hr

Tagovi: rast plaća, Državni zavod za statistiku

Ponedjeljak, 24.02.2020. / Frenki Laušić, novac.jutarnji