Prijava
Traži
Koncesioniranje u zdravstvu već je praksa u EU. U Hrvatskoj su zasad samo tri županije u fazi ugovaranja koncesije s liječnicima, a u onima koje kasne u raspisivanju natječaja domovi zdravlja gube milijunske iznose.
Rok za raspisivanje natječaja za koncesije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti produljen je za pola godine, do kraja lipnja. Samo su tri županije - Ličko-senjska, Međimurska i Krapinsko-zagorska - u fazi ugovaranja koncesija s liječnicima. Sudeći, pak, prema informacijama iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, pripreme u drugim županijama - zahvaljujući novom roku i bistrenju nedoumica - teku dobro.
Iako iz liječničkog ceha i udruga stižu sumnje da je koncesioniranje još jedan eksperiment na račun primarne zdravstvene zaštite (a ne znaju što od toga imaju i sami pacijenti), Dražen Jurković, državni tajnik Ministarstva, tvrdi da koncesioniranje svima donosi samo dobro - od jasnih odnosa između države, odnosno županije, i liječnika, do zarade.
Liječnicima u primarnoj praksi, dosadašnjim zakupcima, kažu, ne preostaje drugo nego prihvatiti koncesiju ili moraju u »čiste« privatnike. Koncesije su inače u Europskoj uniji, s kojom se usklađujemo, uobičajeni odnos pružatelja zdravstvene zaštite i države. Stoga će za županije koje se ne pripreme za koncesioniranje do kraja lipnja natječaje raspisati resorno ministarstvo u kojem se vode svi konci ovog dijela zdravstvene reforme.
Jurković ističe da županije koje kasne gube milijunske iznose od potencijalnih koncesija. Gube i domovi zdravlja, jer se po novome financiraju kao bolnice, limitima iz državnog proračuna. Sumnje liječnika, htjeli-nehtjeli, budućih koncesionara da će »plaćati kako bi mogli raditi«, državni tajnik, blago rečeno, odbacuje. Jer, novac se za njihovu funkciju, pa tako i koncesiju (1250 kuna na mjesec), izdvaja iz plaća korisnika zdravstvenih usluga.
Koncesioniranje županijama donosi 50 milijuna kuna na godinu, domovi zdravlja su na putu da počnu vraćati svoje dugove, a stvoren je i model prema kojem, smatra Jurković, liječnici mogu zaraditi više nego danas. Oni timovi koji zbog premalog broja pacijenata sada jedva spajaju kraj s krajem, mogu se vratiti u dom zdravlja kao njegovi zaposlenici, gdje će dobivati plaću u skladu s utvrđenim standardima, po kolektivnom ugovoru i bez obzira na broj pacijenata.
Jurković ne vjeruje da će zainteresiranih za taj novi-stari aranžman biti više od jedan do dva posto, dakle pedesetak računajući i stomatologe. Njima je osigurano i prvenstvo pri zapošljavanju u domu, dok svi ostali, kao i dosad, snose rizik poslovanja kao privatnici koji potpisuju ugovor sa županijom kao koncesionari i ugovor s HZZO-om. Plaćat će ih, kao i sada, prema broju pacijenata. Nitko u prelasku na koncesije neće ostati bez posla, a rastu mogućnosti zarade, tvrdi Jurković. Mješoviti model plaćanja znači, uz dosadašnju punu glavarinu još i 10 posto više prihoda iz suradnje s domom zdravlja i još toliko od dodatnih usluga (obrada malih rana, EKG, ispiranje uha...), što se plaća po cijenama dijagnostičko-terapijskih postupaka.
Jurković, međutim, isključuje mogućnost privatnih usluga. Od koncesionara se očekuje da ispunjavaju ugovorne obveze s HZZO-om pri čemu im je rizik poslovanja, za razliku od pravih privatnika, smanjen na minimum. Poručuje onima kojima posao zbog premalo pacijenata ne ide (osim onih na područjima posebne državne skrbi) da ne očekuju da će im država pokriti gubitke ili podizati primanja nego da se zaposle u domu zdravlja.
Liječnici sa standardnim brojem pacijenata (1700) trebali bi po novim uvjetima poslovati normalno. Jer, rasterećuju ih od administrativnog posla zahvaljujući informatizaciji, uvođenju elektroničkoga kartona, recepta i naručivanja. Uz bolničko interno naručivanje, recepte i uputnice za druge bolnice, dodatne mogućnosti otvaraju »pametne« iskaznice zdravstvenog osiguranja na koje se pohranjuju povijesti bolesti. Tako se liječnicima primarne prakse oslobađa vrijeme za pacijente i zaradu iz dodatnih usluga. Prigovor da ambulante nisu za to opremljene Jurković odbacuje, kao i nade da će im država pomoći u kupnji medicinske opreme. Za Jurkovića je to ulaganje u vlastiti posao.
Kopiraju nas Slovenci i Albanci
Model koncesioniranja u zdravstvu, kakav se sada provodi u Hrvatskoj, »kopirali« su Slovenci i Albanci, a vjerojatno će još neke tranzicijske zemlje u okružju u kreiranju novih društveno-privatnih odnosa, kaže Dražen Jurković i u polušali dodaje da će ga - patentirati. Riječ je o vrlo složenom poslu koji nije mogao proći glatko, ali se sukobi uspješno rješavaju u stalnom kontaktu s predstavnicima liječnika, napominje tajnik. Namjera je bila držati dom zdravlja kao mjesto gdje se organizira i vodi zdravstvena zaštita na nekom području, a to je i razlog tomu što će županije plaćati najam domovima zdravlja za liječnike koji će kao koncesionari u tim prostorima ostati ili će u njih ući. Dakako da su koncesionari koji ostaju u svom prostoru za rad ili ga otvaraju u lošijem položaju jer moraju u njega ulagati, održavati ga i plaćati privatni najam. Ipak, i tu je riječ o ulaganju u vlastite nekretnine, podsjeća Jurković ocjenjujući pretjeranima jadikovke o uništavanju primarne liječničke prakse.
Tržište na mala vrata
Ida Jaugust-Šita iz Koordinacije hrvatskih obiteljskih liječnika (KoHOM) procjenjuje da vjerojatno oko 40 posto ordinacija primarne zdravstvene zaštite neće moći pokrivati rashode, jer su to i dosad radili tako da su medicinskoj sestri isplaćivali veću plaću nego sebi kao nositelju tima. Koncesijski ugovori povećavaju financijske obveze, a time još više ugrožavaju poslovanje ordinacija. Liječnicima koji nisu u prostorima domova zdravlja vlasnici prostora podigli su, pak, najamnine na tržišne cijene. Otvara i pitanje sukoba interesa i kvalitete rada budu li liječnici nedostatak sredstava nadoknađivali radom za privatne osiguravatelje i pacijente izvan radnog vremena, što koncesioniranje dopušta, kaže Ida Jaugust-Šita, te dodaje da je koncesioniranje »ulazak tržišnog poslovanja u naše socijalno deklarirano zdravstvo na mala vrata«.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
