Prijava
Traži
„Vrlo je bitno rano planiranje i strukturiranje projekata, povezivanje sa strateškim ciljevima kako bi u što većoj mjeri zadovoljili uvjete natječaja na koji se želite prijaviti“ kazala je Sonja Ifković iz Deloittea prilikom izlaganja o mogućnostima financiranja i sufinanciranja za razvojne i investicijske projekte.
Dvije ključne riječi su odgovornost i povjerenje – ovdje ljudi ne vjeruju da se promjena može dogoditi. Žele da država nešto učini, a država ne može to preuzeti na sebe. Mnogi učitelji i roditelji istinski pokušavaju nešto promijeniti. To je kulturološka promjena i svi imamo odgovornost da radimo na tim promjenama.
Na panel diskusiji Gradovi – prilika za uspješne projekte pod moderatorskom palicom Ivice Perice iz Deloittea, sudjelovao je i predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića, Željko Turk koji smatra riješeno zemljište i prostorni plan najvažnijim preduvjetima za početak investicije, te istaknuo da javna uprava mora biti više od servisa poduzetnicima, investitorima i građanima – mora razmišljati „poduzetnički“ pa samim time i gradonačelnik treba razmišljati kao direktor poduzeća.
Andrija Rudić, gradonačelnik Kutine izjavio je da ne treba svako naselje imati poduzetnički centar. „Na pameti treba imati da je Hrvatska centralizirana. Gradovi i općine raspolažu s 8-9% poreznih prihoda Hrvatske što je zaista mali udio. Često se gradovi odriču prihoda koje bi trebali imati (naknade, porezi na tvrtku, spomenička renta, odvoz otpada...) ne bi li privukli investitore, posebno ako koristeći druge potpore mogu sufinancirati investicije“ izjavio je Rudić.
Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina smatra da je brownfield isplativija investicija od greenfield te da Pazin stavlja u funkciju brownfield industrijske prostore – samo prošle godine investirali su 12 milijuna kuna. „Uloga grada je stvaranje jednog dobrog okruženja – mi trebamo biti servis, a ne generator stvaranja novih radnih mjesta. Kao servis trebamo stvarati pozitivnu klimu. U Pazinu građani sudjeluju u kreiranju gradskog budgeta i samim time direktno odlučuju o proračunu. Svi govore o našim pravima i obvezama, pa građani preuzimaju odgovornost“ dodao je Krulčić.
Da rezimiramo, postoje potpore i poticaj, a gradonačelnici su spremni davati ih ozbiljnim investitorima.
Na panel diskusiji Ulaganje u RH uz poticaje europskih fondova, moderator Saša Bukovac iz Hrvatske gospodarske komore ukratko je pojasnio koji su nam sve europski fondovi na raspolaganju, a sudionici diskusije Tajana Mrkić, EBRD; Marina Marasović, HBOR; Sani Ljubunčić, MINPO; Frano Šesnić, Raza dali su konkretnije informacije. Europska banke za obnovu i razvoj je do sada imala 3 milijarde eura investicija u 298 projekata, samo prošle godine 300 milijuna eura u 21 projekt, a ove godine 180 projekata, od čega su istaknuli sindicirane kredite s Podravkom, Marinom Dalmacija i Jadran Galenski laboratorij, istaknula je Tajana Mrkić. HBOR je realizirao više od 180 milijardi kuna vrijednih projekata, dijelom i kroz europske fondove.
Na panel diskusiji Kako do kredita? Roman Šubić iz Hrvatske narodne banke, Nicolas Baron Adamovich iz Commerzbank, Vera Maroshi iz Progreso grupe, Srđan Šverko, Raiffeisenbank Austria i Zoran Kureljušić iz Privredne banka Zagreb diskutirali su o mogućnostima financiranja željene investicije te izdvojili poslovne prilike u Hrvatskoj za investicije: hrana (zemljišta su mirovala 15-20 godina, spremna su za organsku proizvodnju), navodnjavanje (3,5 % poljoprivredna površina je u sustavu navodnjavanja), palijativna skrb, (domovi, briga za starije), zdravstveni turizam, energetska obnova, zbrinjavanje i recikliranje otpada te nautika.
„Prave promjene ćemo napraviti kad skinemo tabu s teme obrazovanja“ kazao je Hrvoje Balen član uprave Algebre na panelu Kako modernizirati naše obrazovanje da bude kompetitivno s vrhunskim zapadnim zemljama uz vođenje Tome Antičića iz Instituta Ruđer Bošković.
„Nismo čekali da se probudi gospodarstvo, poslodavci i država već smo snimili kako to radi napredni svijet i uveli smo studentska poduzeća“ kazao je Ivica Katavić, dodavši da „postoji inicijativa da se poduzetništvo uvrsti kao međupredmetna tema u vrtiće. Pomaka ima – nije sve tako negativno.“
„Dvije ključne riječi su odgovornost i povjerenje – ovdje ljudi ne vjeruju da se promjena može dogoditi. Žele da država nešto učini, a država ne može to preuzeti na sebe. Mnogi učitelji i roditelji istinski pokušavaju nešto promijeniti. To je kulturološka promjena i svi imamo odgovornost da radimo na tim promjenama. Trebamo sve koji se žele priključiti ovoj inicijativi da združimo snage i potaknemo promjene“ kazala je Caroline Hornstein-Tomić iz Instituta Ivo Pilar.
Mario Šušak iz Hrvatskog gospodarskog saveza iz Njemačke dodao je da Hrvatska mora povećati konkurentnost u segmentu obrazovanja i svakako staviti fokus na praktična iskustva učenika i studenata.
Na okruglom stolu Nekretnine u Hrvatskoj – okvir, trendovi i prilike, kojeg je vodio Tomislav Gregurić iz Renove, sudjelovali su Ivana Delalić, Odvjetničko društvo Božić i partneri; Zlatko Gregurić, EBRD; Zlatko Barović, Aplan; Dražen Nikolić, neovisni stručnjak za investicije u nekretninama.
„Temeljem poslovnog plana, njegove realnosti i održivosti donosi se odluka o isplativosti investicije, a važan je i plan upravljanja rizicima“ kazao je Dražen Nikolić iz Founder Instituta, a Zlatko Gregurić iz EBRD-a je dodao „Prerijetko vidimo kvalitetno razrađene investicijske prijedloge. Još jedan učestali nedostatak je taj što ljudi ne prezentiraju sebe i svoje relevantno iskustvo na takvim projektima.“
„Hrvatska spada u 5 zemalja najpogođenijih demografskim trendovima. Radi se o fenomenu koji ima ozbiljne makroekonomske posljedice i dovodi u pitanje održivost cijele ekonomije,“ rekao je Nikolić dodavši da strategijama pametne specijalizacije možemo otvoriti nove niše.
„U ovoj financijskoj perspektivi, 2014.-2020.godine, Hrvatska ima na raspolaganju oko 11,5 milijardi eura iz fondova EU, ali treba uplatiti oko 7,5 milijardi eura kroz poreze. Ako budemo kreativni, inteligentni i inovativni, povući ćemo više nego što smo uplatili,“ kazao je Nikolić, „To je zapravo Smart Money – kažnjava se glupost, a nagrađuje pamet.“
Danas su investitori smireniji nego prije nekoliko godina kad su se gradili trgovački centri. Sada kad mnogi objekti stoje prazni shvaćamo da je vrijeme i za druge vrste investicija poput obnovljivih izvora energije.
Na posljednjem panelu ovog konferencijskog dana, Uspješne prakse u svijetu i u Hrvatskoj, uz moderiranje Nevenke Weissmann iz Kanade, svoja iskustva su podijelili Tomislav Kuljiš iz Bolivije, Darrell Šarić iz Kanade, Mirela Rubić iz Njemačke i Antonio Šeparović iz Južnoafričke Republike.
Šarić je osnivač, direktor i vodeći strateg u upravljanju robnim markama full service marketinške agencije Hipmedia. Pokrenuo je niz startupova u Hrvatskoj, i nakon nekoliko godina iskustva u Hrvatskoj, ističe da je za uspjeh važan dobar odvjetnik, dobar računovođa i dobri ljudi.
Rubić ima savjetodavnu tvrtku u Omišu, a prije 5 godina su počeli s projektom Terra Marascae, poljoprivrednim projektom i tu su već 10 godina i borit će se dok god treba da bi o(p)stali. Kad se sa suprugom vratila iz Njemačke, trebalo im je jako puno sredstava za kvalitetan početak, no zahvaljujući brojnim poznanstvima i dobroj reputaciji uspjeli su pridobiti investitore.
Šeparović je rođen u Južnoafričkoj Republici i tijekom boravka u Londonu shvatio je da može promijeniti svijet. Odlučio je raditi u Hrvatskoj i iako 3 puta nije uspio, posljednji put je ostao zbog ljubavi i posljednji poduzetnički pothvat odlično napreduje. „Hrvatska je prekrasna za život, Zagreb je odličan za životni stil koji vodi, najam je jako povoljan, cijena rada je korektna, a ima još puno elemenata koji se mogu kapitalizirati u uspješan biznis. Hrvatskoj ne treba samo novac, već i vrijeme i moć“ ističe Šeparović.
Kuljiš kao i mnogi iseljenici sanja o povratku u Hrvatsku, no prije par godina to je bilo jako skupo. Otkako je Hrvatska ušla u EU, i otvaraju se mogućnosti, pa i ona da se vrati. U Boliviji ima vrlo uspješan lanac supermarketa, no ovdje je taj biznis već etabliran. Sada pomaže rođacima s Visa u nautičkom biznisu i tu vidi mogućnost za razvoj turističkog projekta u svojstvu supermarketa turizma. Ne vidi se kao ulagač, već više kao podrška svojoj obitelji u poduzetničkom pothvatu, u svojstvu poslovnog anđela. „Sada je vrijeme za poduzetništvo!“ ističe Kuljiš i dodaje „Disciplina, fokus, strast, dobra kontrola troškova – najvažnije su osobine poduzetnika.“
Na kraju dana, doneseni su i zaključci konferencije, gdje su sudionici podržali inicijativu organizatora za formiranje svojevrsnog poslovnog kluba u kojem bi svaka od sedamnaest zemalja imala svog predstavnika te istaknuli važnost kontinuiteta ove inicijative kao i osnivanja zajedničke platforme.
29. listopada sudionicima je organiziran posjet Biocentru, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Vladi Republike Hrvatske u sklopu kojeg će se održati predavanja i poslovni sastanci, a 30. listopada posjet Aquaparku i Ambientparku koji se smatraju primjerima dobre prakse poduzetnika - povratnika.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
