Konkurentnost EU industrije: Hrvatska u najnižoj skupini

Prije godinu dana Europska komisija predstavila je strategiju za reindustrijalizaciju Europe, s ciljem povećanja udjela BDP-a ostvarenog kroz industriju s 15 na 20 posto do 2020. godine.

Jučer je povjerenik Europske komisije, Antonio Tajani zadužen za industriju i poduzetništvo predstavio izvješće o konkurentnosti europske industrije.

Iako postoje znakovi oporavka, Europska unija još uvijek nije prošla krizu. Dok proizvodnja bilježi rast, već drugi mjesec zaredom, industrijska baza, odnosno udjel industrije u BDP-u, se smanjuje, sa 15,5 posto, prošle godine, na 15,1 posto.

Situacija na tržištu rada je teška jer polovica mladih ljudi u Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj i južnoj Italiji ne mogu naći posao.

Za preokrenuti taj trend potreban je mnogo snažniji rast, jer Europska unija, za razliku od SAD-a još uvijek nije dosegnula pretkriznu razinu.

Što se tiče konkurentnosti industrije zemalja članica, izvješće ih svrstava u četiri skupine:

Vrlo konkurentne zemlje (Njemačka, Danska, Švedska, Austrija i Luksemburg)
Zemlje čija konkurentnost je viša od prosjeka EU, prema većini pokazatelja, ali su još uvijek potrebne reforme (Belgija, nizozemska, Velika Britanija, Irska, Finska, Francuska i Španjolska)
Zemlje prosječne konkurentnosti, ili blizu prosjeka (Italija, Cipar, Portugal, Slovenija, Malta i Grčka)
Zemlje s niskom razinom konkurentnosti (Estonija, Poljska, Slovačka, Češka, Hrvatska, Mađarska, Latvija, Litva, Rumunjska i Bugarska)

Ocjena se temelji na deset pokazatelja: produktivnost rada, razina obuke, razina izvoza, sposobnost za inovacije, energetski intenzitet, troškovi energije, poslovno okruženje, adekvatnost infrastrukture, pristup kreditima, razina ulaganja u proizvodnju.

Što se tiče konkurentnosti Europske unije kao cjeline, došlo je do određenog poboljšanja poslovne klime, te je ostvaren trgovinski suficit od 365 milijardi eura. Ipak, domaća potražnja je još uvijek slaba, te je pala na 350 milijardi eura.

Europska unija je 2001. godine privukla 45 posto globalnih stranih investicija, dok je sada na razini od samo 20 posto.

Pristup financiranju postao je restriktivniji, posebno za mala i srednja poduzeća. Troškovi energije najviši su, u odnosu na konkurente, te je energija u Europi dvostruko skuplja nego u SAD-u, a čak trostruko skuplja u odnosu na Kinu.

Sve ovo pridonijelo je lošim rezultatima u dva ključna područja: produktivnosti i zapošljavanju, stoji u izvješću Komisije.

"Daleko smo od cilja od 20 % koji je Komisija postavila 2012. Komisija je pokrenula nekoliko inicijativa kako bi riješila pitanja visoke cijene energije, otežanog pristupa kreditima, pada ulaganja, nedostatka vještina i složene birokracije. Kasnije tijekom jeseni predstavit ćemo industrijsku inicijativu za nastavak djelovanja i poticanje mjera u tom području. To bi uoči sastanka Europskog vijeća u veljači 2014. trebao biti katalizator za znatno jačanje rasta i konkurentnosti industrije. Komisija će tijekom sljedećih tjedana podnijeti svoje prijedloge Europskom vijeću." rekao je povjerenik Tajani.