Korona i otpuštanja učinili svoje - buknula odsutnost s posla

I Hrvatska bilježi povećanje izostanaka, ali je s manje od 13 posto je oko sredine europske ljestvice, pokazuju podaci Eurostata.

Utjecaj korona krize na kretanje zaposlenosti i nezaposlenost zasad je u većini zemalja Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, ublažen aktivnim mjerama nacionalnih vlasti za očuvanje radnih mjesta.

U drugom koraku tome bi odskora trebao pripomoći i SURE program Europske unije, kroz sufinanciranje skraćenog radnog tjedna, a njegovo aktiviranje izglednim se smatra već od rujna. Eurostat je, pak, jučer ponudio pregled stanja na tržištu rada u EU u prvom ovogodišnjem kvartalu.

Specifične okolnosti
Za početak, u tom se pregledu ističe da zaposlenost i nezaposlenost (kako ih definira Međunarodna organizacija rada, ILO) u specifičnim okolnostima pandemije koronavirusa nisu dovoljne za opisivanje svih kretanja na tržištu rada, jer su u prvoj fazi krize aktivne mjere za ublažavanje gubitaka radnih mjesta ummnogome dovele su do izostanaka s posla, a ne i otpuštanja, a pojedinci nisu mogli tražiti posao ili nisu bili dostupni zbog mjera zaštite, pa se prema ILO konceptu i ne računaju kao nezaposleni.

Stoga su u Eurostatu ponudili nešto šire pokazatelje pada rada, od izostanaka s posla do skraćenoga rada. Tako je, primjerice, u prvom tromjesečju u EU među zaposlenima bilo ukupno 22,9 milijuna odsutnih s posla što je 4,9 milijuna više nego u četvrtom kvartalu 2019.

To se povećanje uvelike pripisuje oštrom povećanju privremenih otpuštanja, koja su porasla sa 0,3 na 2,3 milijuna ljudi. Najveće stope izostanaka s rada zabilježene su u Francuskoj (18,1%), Švedskoj (16,2%) i Austriji (15,0%), a najniže u Rumunjskoj (2,5 %), Malti (3,3%) i Bugarskoj (4,4%).

I Hrvatska bilježi povećanje izostanaka, ali je s manje od 13 posto je oko sredine europske ljestvice. I odsustva zbog privremenih otpuštanja porasla su u gotovo svim državama, a najizraženija su u Francuskoj, Cipru i Španjolskoj.

Isto tako, u prvom tromjesečju znatno su pali stvarni sati rada u praktično svim članicama EU, osim Finske (+ 0,2%), a najveći pad (sezonski prilagođeno) bilježe Italija (-9,7%), Slovačka (-8,7%) i Austrija (-7,9%). Hrvatska je i prema tom kriteriju približno na sredini ljestvice

Negativan niz
U međuvremenu, u Hrvatskoj je prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju na mjesečnoj razini zabilježen rast broja osiguranika, i to za gotovo 18 tisuća, na ukupno 1,54 milijuna. Mjesečni porast ostvaren je i u svibnju, ali u međugodišnjim usporedbama s pojavom pandemije Covid-19 zaredao je negativan niz.

Lipanj je treći mjesec godišnjeg pada zaposlenosti, što se prema HZMO-u očituje u gotovo 52 tisuće manjem broju osiguranika nego u istom mjesecu prošle godine, a što je u najvećoj mjeri odraz situacije u turizmu.

To je ujedno prvi put od 2014. da broj osiguranika ima tendenciju godišnjeg pada, primjećuju analitičari Raiffeisen banke ističući kako je “do kraja godine, a osobito od rujna nadalje, kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje, moguće očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti.