Koronakriza smanjila našu ovisnost o uvozu hrane

Pod utjecajem koronakrize u prošloj godini smanjen je obujam robne razmjene s inozemstvom, ali je u isto vrijeme osjetno popravljen omjer izvoza i uvoza

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza lani je iznosila 111,35 milijardi kuna, što je 1,4 posto manje u odnosu na 2019., dok je uvoz dosegnuo 171,3 milijarde kuna ili 7,5 posto manje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Zahvaljujući znatno većem padu uvoza nego izvoza, vanjskotrgovinski deficit je u prošloj godini u odnosu na 2019. smanjen za 17,1 posto, na 59,9 milijardi kuna.
Povoljniji omjer izvoza i uvoza rezultirao je i znatno višom pokrivenošću uvoza izvozom nego ranijih godina. Dok je 2019. pokrivenost uvoza izvozom iznosila tek 61 posto, lani je dosegnula 65 posto.

Ukupni izvozni rezultati znatno su poboljšani u zadnjem tromjesečju ponajprije zahvaljujući većem izvozu strojeva i opreme, kemijskih proizvoda i električne energije. U okviru prerađivačke industrije, koja generira glavninu izvoza, najbolje rezultate na godišnjoj razini ostvarili su proizvođači papira i papirnih proizvoda (+5,3 posto), metalnih proizvoda (+3,9 posto) i električne opreme (+9 posto).

Rast izvoza od 2,4 posto (na 8,5 milijardi kuna) ostvarila je i najjača izvozna grana, prehrambena industrija. Kako je u isto vrijeme uvezeno hrane za 15 milijardi kuna, što je 6,5 posto manje nego 2019., osjetno je smanjena uvozna ovisnost u ovoj strateškoj grani. Tome je pridonio i rast proizvodnje i izvoza poljoprivrednih proizvoda. Zahvaljujući skoku izvoza od 23,3 posto i smanjenju uvoza od 4,5 posto, čak smo imali pozitivnu izvozno-uvoznu bilancu u segmentu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Koronakriza je najsnažnije utjecala na razmjenu naftnih proizvoda te se ona gotovo prepolovila - izvoz je pao za 43,4 posto (na 4 milijarde kuna), a uvoz za 44,9 posto (na 4,7 milijardi kuna). Snažan pad bilježi i vanjska trgovina motornim vozilima te ostalim prijevoznim sredstvima.

Najveći negativni utjecaj na bilancu robne razmjene imala je trgovina farmaceutskim proizvodima. Dok je izvoz pao za 1,1 posto (na 7,1 milijardu kuna), uvoz je porastao gotovo 24 posto (na 11,5 milijardi kuna).

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s tportala.