Kreće smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi

Predviđenim smanjenjem za pet posto ubuduće bi ih trebalo biti manje za 2630, navodi se u kriterijima za smanjenje broja zaposlenih u tijelima državne uprave usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade.

U tijelima državne uprave krajem travnja bilo je zaposleno 52.656 državnih službenika i namještenika, a predviđenim smanjenjem broja zaposlenih za pet posto ubuduće bi ih trebalo biti manje za 2630, kaže se uz ostalo u kriterijima za smanjenje broja zaposlenih u tijelima državne uprave usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade. Smanjenje će se obaviti racionalizacijom unutarnjeg ustrojstva, novom sistematizacijom radnih mjesta, odlaskom u mirovinu, outsourcingom pomoćnih poslova te uvođenjem klauzule »dva za jedan« po kojoj bi se novi zaposlenik u neko državno tijelo mogao primiti ako su prestala raditi dva zaposlena.

Višak zaposlenih premještat će se u druga državna tijela ili čak i u jedinice lokalne i područne samouprave, a u planu je i njihova prekvalifikacija. Prekobrojni zaposlenici koje se neće ni na koji način moći zbrinuti dobit će poslovno uvjetovani otkaz, što znači pravo na otpremninu.
Ministar uprave Davorin Mlakar iznio je podatke po kojima će ove godine po sili zakona u mirovinu otići 140 zaposlenih, a 2011. njih 263. No u ovoj godini još 736 osoba ispunjava uvjete za punu starosnu mirovinu, a 1554 za prijevremenu. Mlakar je spomenuo i da je na rukovodećim mjestima u tijelima državne uprave 5890 službenika, no pojasnio je da je to često bio način da se kvalitetne ljude davanjem većih plaća zadrži u državnoj upravi kako ne bi otišli u privatni sektor.

Zanimljivo je da bi prema uredbama o unutarnjem ustrojstvu državnih tijela ona trebala imati 65.507 zaposlenika, iako ih stvarno ima manje za petinu, no i tih 52.656 zaposlenih je više nego što je stvarno potrebno za funkcioniranje državne uprave. Najviše zaposlenih je u ministarstvima, 44.044 službenika i namještenika, a 3087 u županijskim uredima državne uprave, dok u vladinim uredima i službama radi 525 ljudi. Racionalizacija će se provoditi gdje god je moguće, ali vodit će se računa da se ne dovede u pitanje ispunjenje obveza prema EU.

Vlada je prihvatila prijedlog analize postupanja općina i gradova u sprječavanju nelegalne gradnje. Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Marina Matulović-Dropulić rekla je da je trenutačno 25.000 građevinskih objekata u Hrvatskoj ilegalno sagrađeno, a da se vrlo brzo mogu gotovo svi legalizirati. Kao dobar primjer navela je općinu Marčana u Istri koja je imala 1350 bespravnih objekata. »Napravili su akcijske planove i brzo sve legaliziraju. Imaju jako, jako dobar pristup«, rekla je Matulović-Dropulić.

Hrvatska će imati 12 eurozastupnika
Hrvatska će kao članica EU-a imati pravo na 12 zastupnika u Europskom parlamentu, pravo predstavljanja i sedam glasova u sustavu odlučivanja u Europskom vijeću, te pravo na jednog povjerenika u Europskoj komisiji, a hrvatski će postati jedan od službenih jezika Unije, kazala je u četvrtak na sjednici Vlade premijerka Jadranka Kosor. Predsjednica Vlade najavila je da će na međuvladinoj konferenciji u studenome biti zatvoreno pregovaračko poglavlje Institucije kroz koje se određuje što sve članice institucionalno dobivaju u sustavu Unije. Premijerka je izvijestila i da će Hrvatska imati pravo na po jednog suca u Europskom sudu pravde i Općem sudu, pravo da ju u Europskoj središnjoj banci zastupa guverner HNB-a, te pravo na jednog suca na Revizorskom sudu. Hrvatska će imati devet članova u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, devet članova u Odboru regija, a dobiva i pravo da ju u Europskoj investicijskoj banci predstavlja ministar kojeg predloži, te u odboru direktora jedan direktor.

Kosor je izrazila optimizam u vezi sa zatvaranjem ostalih poglavlja, posebno najtežih - Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje. Zahvalila je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na najavi da će Mađarska učiniti sve da se u vrijeme njenog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2011. zaključe pregovori s Hrvatskom. »Pozdravljam to kao prijateljsku gestu koja potvrđuje dobrosusjedske odnose i potporu Hrvatskoj na europskom putu«, kazala je Kosor, koja je najavila svoj subotnji susret sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom te posjet Bruxellesu, gdje će u ponedjeljak razgovarati s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.