Prijava
Traži
Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.
No, s obzirom na to da su 2424 zahtjeva u postupku ishođenja radne dozvole, može se zaključiti kako su kvote za graditeljstvo potrošene. Informacija je to koju smo dobili iz Hrvatske gospodarske komore.
Radi se prije svega o zanimanjima tesara, zidara, armirača, betoniraca, elektroinstalatera, keramičara, krovopokrivača, fasadera, zavarivača, pomoćnih radnika...
Budući da se već sada obrađuje više zahtjeva od "slobodnih" mjesta, jasno je da odobrene kvote baš i ne odgovaraju potrebama, što potvrđuju i iz HGK.
- U ovom trenutku potrebno je što skorije otvaranje novih kvota za sva navedena zanimanja jer se u priobalju građevinska sezona pojačava od rujna i listopada, pa se očekuje da će nedostajati radnika. Prema nekim saznanjima s terena, broj radnika koji nedostaje u građevinarstvu penje se i do 30 tisuća – kazala nam je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, dodajući da primaju i informacije od tvrtki s terena kako određeni broj radnika kojima je odobrena viza više nije u Hrvatskoj, nekima je poništena viza, a neki rade za hrvatske tvrtke u ostalim zemljama EU.
Kronična pojava
Zašto neki nisu više u Hrvatskoj, doznajemo i mi na terenu, u Splitu.
- Problem s nedostatkom radne snage imam ja, imaju svi građevinari, to je nama kronična pojava i nema Boga da se dugi niz godina oporavimo, jer mlade radne snage nema – kazuje nam Vlado Vuković, vlasnik splitske građevinske tvrtke “Vibrobeton”, ilustrirajući to primjerom:
- Na 50 radnika imamo samo dvojicu mlađih od 35 godina. Mladih ljudi nema, roditelji su ih uputili dalje od građevinske djelatnosti, a izgubili smo i bazen radne snage kakav je bila Bosna. Ovoga trenutka mogao bih u stalni radni odnos primiti 50 stručnih radnika da ih ima. Dao bih im dobru plaću samo da ostanu pet-deset godina, jer bez radnika ne mogu ugovoriti posao.
Ljudi koji dolaze iz drugih zemalja poput Ukrajine nisu radna snaga koja bi zadovoljila naše kapacitete. Oni su krenuli “trbuhom za kruhom”, lijepo zvuči kad kažu da idu na rad u Hrvatsku, ali nemaju iskustva i uopće nisu građevinske struke. Malo tko od njih se zadrži duže vremena – ističe naš sugovornik.
Proizlazi, međutim, da je to samo jedan od problema građevinara.
- Moj najveći problem prouzročila je država, dajući prednost određenim djelatnostima, turizmu konkretno, u odnosu na graditeljstvo. Ne može se graditi dok traje turistička sezona i 15. lipnja ne znaš šta ćeš sa zaposlenicima, a onda svaki put kad završi zabrana krećeš iz početka, a tad je već jesen, počinje loše vrijeme, pa ispada da za rad imamo samo tri mjeseca, dva u proljeće i jedan u jesen. Postavlja se pitanje zašto se turističkom djelatnošću ne bave devet mjeseci u godini, a ne samo ova dva-tri – naglašava Vuković.
Zbog toga, smatra on, i nemamo velike građevinske tvrtke, a državi do njih nije ni stalo.
- Problem radne snage nikada nije bio veći u zadnjih 30 godina – naglašava i Željko Krstičević, direktor splitske investitorske tvrtke "Dalkoning".
- Uvoz stranih radnika jedan je od načina rješenja problema, ali mi iskustvo u zadnje dvije godine kaže da se time rješava broj, ali ne i problem kvalificirane radne snage. To nismo riješili, ljudi, između ostalog, dolaze i nama u investitorsku kuću, tražeći da se propitaju i drugi načini. Problem je puno složeniji od samog broja ljudi i jako teško ćemo naći rješenje – ne krije pesimizam Krstičević.
Očigledno upućeni u stanje na terenu, i u HGK naglašavaju da je neophodno promisliti o adekvatnijem načinu rješavanja problema. Tako podržavaju beskvotni sustav pa se sukladno tome nadaju izmjeni Zakona o strancima koji uređuje ova pitanja kako bi se “dugoročno, održivo i kvalitetno” riješio problem radne snage, kako u građevinskoj, tako i u ostalim gospodarskim djelatnostima.
- Također, snažno se zalažemo za uvođenje modela dualnog obrazovanja. Nužno je da se prvih godina uvođenja nađu financijska sredstva kako bi se pomoglo poslodavcima, koji u dualnom sustavu obrazovanja preuzimaju većinu troškova, ali i poticaje djeci koja upisuju dualne programe strukovnog obrazovanja. Uz to, smatramo kako bi se sklapanjem bilateralnih sporazuma olakšala procedura sezonskog zapošljavanja stranaca – veli Mirjana Čagalj.
Cijeli članak pročitajte na portalu slobodnadalmacija.hr.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
