Hrvatska postaje useljenička zemlja iz koje iseljavanje hrvatskih državljana ne jenjava posljednjih godina, a raste broj doseljenih stranaca prije svega zbog potreba tržišta rada
Lani se iz Hrvatske, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iselilo 40.148 ljudi, među kojima je bilo 32.453 hrvatskih državljana (80,8%) te 7667 stranaca.
Istodobno, lani smo imali rekordan broj doseljenika, njih 37.726, među kojima je bilo 27.834 stranaca (73,8 %) i samo 9882 hrvatska državljanina (26,2 %).
Usporedbe radi, od 2013. do 2016. u Hrvatsku se u prosjeku doseljavalo desetak tisuća ljudi godišnje i hrvatskih državljana i stranaca, a prvi veći skok doseljenika imali smo 2018. kada nam se doselilo 26 tisuća ljudi i među njima 66% stranaca.
Dakle, očito je da zasad nema ništa od povratka novih hrvatskih iseljenika u domovinu, niti je iseljavanje hrvatskih državljana zaustavljeno, a kako se toliki odlazak mladih ljudi ne može nadoknaditi, hrvatsko tržište rada manjak ljudi nadoknađuje zasad prije svega useljavanjem iz susjednih zemalja.
Najveći broj odseljenih iz Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina, čak njih 44,3%. Najviše hrvatskih državljana iseljava se i dalje u Njemačku u koju je lani otišla skoro polovica iseljenika, njih 19.094 (48%), a od zemalja EU hrvatskim državljanima je nakon Njemačke najprivlačnija Austrija u koju je otišlo gotovo tri tisuće ljudi, dok se u Irsku iselilo, prema DZS-u, 1340 hrvatskih državljana.
Među prvih pet zemlja u koje su se lani najviše iseljavali hrvatski državljani su i Srbija i BiH u koje je otišlo 1672, odnosno 1229 naših državljana. No, daleko više iz susjednih zemlja imamo doseljenika nego odseljenih, pa je tako lani gotovo trećina doseljenika (31,9 %) bila iz BiH, iz koje se doselilo ukupno 12.040 ljudi, a među njima 9620 stranaca (Bošnjaka i Srba) i 2420 hrvatskih državljana.
Nakon BiH najviše stranaca doselilo se u Hrvatsku iz Srbije, njih 4079, a iz te zemlje imali smo i 720 doseljenih hrvatskih državljana. Državljani Kosova su na trećem mjestu po useljavanju u Hrvatsku jer ih se lani doselilo 3525, a na visoko četvrto mjesto izbili su doseljenici iz Azije s među kojima je bilo 2987 stranaca i 123 hrvatska državljanina. Slijede potom Makedonci (1459) i Ukrajinci kojih se lani doselilo 1055.
Iz DZS-a navode da je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje stranaca jer je ukupna godišnja kvota za 2019. na kraju postavljena na 70.100 radnih dozvola, a, usporedbe radi, 2018. je iznosila 38.769 dozvola.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen iz Večernjeg lista.