Kao najčešći razlozi podnošenja zahtjeva za otpust iz državljanstva ili odricanje od njega navode se zaposlenje i školovanje
Mnogi građani koji su otišli iz Hrvatske raditi u bogatije europske zemlje planiraju ondje i ostati, a kako bi mogli ostvarivati sva prava kao ravnopravni građani, odlučuju prihvatiti državljanstvo zemlje u koju su se odselili jer njihovi zakoni ne priznaju dvojno državljanstvo.
U prošloj je godini iz Knjige hrvatskih državljana otpušteno 228 osoba, a 11 ih se odreklo hrvatskog državljanstva. U 2017. je 200 građana otpušteno iz hrvatskog državljanstva, a 13 ga se odreklo. U ovoj je godini primjetan osjetan rast toga broja. U prvih devet mjeseci 2019., prema podacima koje su Glasu Slavonije dostavili iz Ministarstva unutarnjih poslova, 361 osoba otpuštena je iz hrvatskog državljanstva, a 20 osoba ga se odreklo.
Najveći broj zahtjeva, kažu u MUP-u, podnesen je radi stjecanja državljanstva Austrije i Njemačke, a nešto manji broj Slovenije i Norveške. Kao najčešći razlozi podnošenja zahtjeva navode se zaposlenje i školovanje.
Za razliku od prestanka hrvatskog državljanstva otpustom kod kojeg je potrebno ispuniti niz propisanih uvjeta, za odricanje je dovoljna izjava osobe koja svojom voljom, s danom davanja izjave, gubi svoje državljanstvo.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen iz Glasa Slavonije.