Prijava
Traži
Hrvatsku ekonomiju percipira se kao rentijersku, pa ne čudi stav o velikoj prisutnosti neslužbenih aktivnosti.
Prije ulaska u EU, pitanje sive ekonomije bilo je sastavni dio dnevnopolitičkih i javnih rasprava. Tom problematikom bavile su se intenzivno institucije i ekonomisti, analizirale su se redovito promjene u strukturi aktivnosti koje izmiču pažnji države i naplati obveznih poreza. Već neko vrijeme to nije u fokusu javnosti u tom intenzitetu.
Koliko je traga i kakvog u gospodarskim aktivnostima i njihovoj legalnosti ostavila pandemija koronavirusa, potres, rat u Ukrajini i rast cijena energije i inflacije, ali i tehnološke promjene i digitalizacija, rad putem digitalnim platformi, kakva je struktura današnje sive ekonomije i koliko se razlikuje od one prije deset godina? Na sva ta pitanja još nema i preciznih odgovora i izračuna. No, sasvim sigurno će se svi složiti da mjere i akcije koje se poduzimaju, makar davale i određene efekte, nisu ugasile izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa i rad u ilegali.
Ove godine obilježit će se deset godina od uvođenja fiskalnih blagajni. Uveo ih je još bivši ministar financija Slavko Linić, a taj model kao dobro rješenje svojedobno je Grcima preporučio i jedan od Linićevih nasljednika Boris Lalovac. No, i nakon toliko vremena još uvijek se u mnogim kafićima ne dobiva račun ili se ne može se platiti karticom.
Pomak se ipak primjećuje unatrag nekoliko godina, prvenstveno zbog promjene navika u korištenju financijskih usluga, jer raste broj korisnika kartica među domaćom populacijom, a napredak je – kad je riječ o prihvatu kartice u ugostiteljstvu – najvidljiviji, prema podacima financijskih ustanova, u hrvatskom priobalju.
Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
