Prijava
Traži
Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Saboru poručio da je RH financijski okupirana te upozorio kako se financijska vlast, koju predvode Hrvatska narodna banka i druge bankarske institucije, nametnula izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, što vodi daljnjoj destabilizaciji te gašenju demokracije, pa je ‘nužno da sudbinu uzmemo u vlastite ruke’.
Lovrinović je iznio analize po kojima strani vlasnici upravljaju imovinom od oko 640 milijardi kuna u hrvatskim financijskim institucijama, dok domaći vlasnici upravljaju s jedva oko 60 milijardi kuna. ‘Financijski sustav je krvotok svakog gospodarstva i prevažno je pitanje kako se njime upravlja i u kojoj mjeri služi rastu i razvoju domaćeg gospodarstva, a koliko drugim interesima’, istaknuo je.
Banke u stranom vlasništvu upravljaju s 92 posto imovine banaka u RH
Hrvatski financijski sustav ocijenio je bankocentričnim jer u njemu dominiraju banke u stranom vlasništvu zbog čega, tvrdi, ne služi razvoju domaćeg gospodarstva, već ga iscrpljuje i nanosi mu štetu. Naveo je da strani vlasnici od ukupno 422 milijarde kuna imovine banaka upravljaju s 386 milijardi, odnosno 92 posto, kao i s 200 milijardi kuna štednje stanovništva.
‘Banke u RH od svih kredita nefinancijskom sektoru odobravaju oko 40 posto poduzećima, a građanima 60 posto, čime se sustavno zanemaruje domaća proizvodnja i stimulira uvoz, a time i inozemno zaduživanje te se stvaraju uvjeti za povećanje broja blokiranih građana’, rekao je Lovrinović.
Strani vlasnici našom štednjom financiraju naše građane i poduzeća te zarađuju 5 milijardi godišnje
Upozorio je da strani vlasnici banaka u RH ‘našom štednjom financiraju naše građane i poduzeća’ i na tome godišnje zarađuju pet milijardi kuna profita te ‘isisavaju domaću akumulaciju’. Iznio je i podatak da je HNB krajem 2018. u inozemstvu držao oko 116 milijardi kuna (15,5 milijardi eura) deviznih rezervi, od čega su čak 82 milijarde plasirane u strane obveznice te su tako financirane strane države i projekt.
‘Jedan od glavnih uzroka masovnog pokreta 1971. poznatog kao Hrvatskog proljeće bila je teza da Beograd izvlači devize i iskorištava hrvatsko gospodarstvo i društvo, a analize Odbora za financije govore da bi hrvatsko proljeće 2019. trebalo biti još masovnije i žešće te dovesti do značajnih promjena’, zaključio je.
Cijeli članak dostupan na: croexpress.eu
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
