Manje mirovine dijelu osoba koje su radile u republikama SFRJ

Brojnim hrvatskim umirovljenicima posljednjih mjeseci na kućne adrese stižu rješenja Mirovinskog zavoda kojima im se utvrđuju nove - znatno niže - mirovine od onih koje su primali dosad.

Riječ je, čini se, uglavnom o umirovljenicima koji su dio ili cijeli radni staž ostvarili u nekoj od republika bivše Jugoslavije, a kojima se tek sada - 30 godina od raspada bivše države i 20-ak godina od sklapanja ugovora kojim se regulira međudržavno socijalno osiguranje na tom teritoriju - ažuriraju iznosi mirovina, i to u pravilu rezultira bitno nižim iznosima. Razlog je tome što im se, pojednostavljeno rečeno, mirovina dosad isplaćivala kao da je u cijelosti zarađena u Hrvatskoj.

Prema neslužbenim podacima, radi se o oko 2000 ljudi, a glavni je razlog što se to čini tek sada, kažu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, što su za pojedine umirovljenike iz BiH i Srbije izračune čekali i 15 godina.

Posljedica je to zaživljavanja međudržavnih sporazuma o socijalnom osiguranju koje je Hrvatska sklopila s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom. Iako su ti ugovori sklopljeni još krajem 90-ih godina ili početkom ovog stoljeća, njihova je puna primjena krenula znatno kasnije.

Primjerice, ugovor o socijalnom osiguranju koji imamo sa Srbijom Hrvatska je sklopila još s nekadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom: iako ta država ne postoji još od 2003. godine, kada je preimenovana u Srbiju i Crnu Goru, nakon čega je i ona 2006. godine, odvajanjem Crne Gore, prestala postojati, ugovor je ostao na snazi i prenesen je na Srbiju.

No, prava primjena počela je tek desetak godina poslije, a kako se čini, još nije završila jer mirovinski zavodi iz Srbije i BiH tek sada, u mnogim slučajevima i nakon 15 godina, šalju izračune za hrvatske državljane koji su staž ostvarili u tim zemljama. Naravno, valja reći da je najveći dio tih novih izračuna odavno poslan korisnicima pa su i njihove mirovine odavno usklađene s novim propisima, ali dio korisnika rješenja dobiva tek sada.

Iz HZMO-a upozoravaju da je sklopljenim ugovorima određeno da će se mirovine stečene u više današnjih država ponovno utvrđivati, i to tako da svaka od država odredi dio mirovine koju je osiguranik ostvario na njezinu teritoriju.

Problem je, međutim, nastao u izračunu koji su korisnici obiteljske mirovine morali izračunati mirovinski zavodi u Srbiji i BiH, a na koje su u Zagrebu morali čekati otprilike 15 godina.

Prekogranična birokratsko-matematička zavrzlama kroz koju prolazi dio umirovljenika, smatra Silvano Hrelja, šef Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), potencijalni je novi okidač siromaštva velikog broja ljudi. Mirovine u Hrvatskoj, iako veće od onih u BiH ili Srbiji, ionako su premale za spajanje početka i kraja mjeseca, a sada, nakon novog izračuna, mnogi umirovljenici dobivaju i znatno manje od onoga što su dosad dobivali, a što im ionako nije bilo dovoljno za pokrivanje životnih troškova.

Sklopljene međudržavne sporazume, kaže Hrelja, treba poštivati, ali na Hrvatskoj je da kreira mjere koje će oštećenim korisnicima mirovina nadomjestiti izgubljena primanja. U protivnom, upozorava Hrelja, nastat će nova vojska siromašnih.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala novac.jutarnji.hr