Manje se "pegla" i svaka druga kartica u Hrvatskoj se ne koristi

Od ukupno 8.348.000 platnih kartica u Hrvatskoj ih je u svibnju korišteno 4,2 milijuna, dok ih 4,1 milijun nije zabilježilo niti kune prometa, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke objavljeni u ponedjeljak.

U okviru toga se u vlasništvu fizičkih osoba nalazilo 7,9 milijuna kartica, dok su pravne osobe (poduzeća, ustanove i druge institucije) držale 430 tisuća kartica, s tim da su fizičke osobe koristile četiri milijuna kartica, a pravne osobe tek 174 tisuće kartica.

U odnosu na siječanj je porastao broj korištenih kartica za fizičke osobe za oko 100 tisuća, dok je za oko 24 tisuće porastao broj korištenja kartica za pravne osobe.

Unatoč tom rastu korištenja kartica jasno je kako je bezgotovinsko plaćanje u Hrvatskoj na mnogo manjoj razini nego što bi se dalo zaključiti iz broja kartica.

Razlog zbog kojeg se svaka druga kartica ne koristi nalazi se u činjenici da stariji ljudi koji ‘u paketu’ s računom dobili različite kartice iste gotovo uopće ne koriste, a i kriza je napravila svoje pa su i građani oprezniji u ‘peglanjima’.

Inače, promatrajući podatke o broju kartica, bankomata i EFT POS terminala (‘aparat’ za ‘peglanje’ kartica) u zadnjih 15 godina vidljivo je da je broj kartica povećan za 3,5 puta, broj bankomata za 5,2 puta, a broj EFT POS terminala za deset puta, podaci su Hrvatske gospodarske komore.

Broj transakcija
Od ukupnog broja kartica, 88,4 posto su debitne i kreditne kartice banaka (26 banaka od ukupno 30), od čega su 42,3 posto MasterCard kartice, 45,6 posto su VISA kartice, a preostalih 0,5 posto su ostale bankovne kartice. Udio kreditnih kartica kartičnih kuća (2 kartične kuće) je 11,6 posto.

Jednako tako, od ukupno 1,8 milijuna kreditnih kartica, 46 posto su kreditne kartice banaka, a 54 posto kreditne kartice kartičnih kuća. Nadalje, u prva tri mjeseca ove godine vrijednost kartičnih transakcija koje su realizirane u zemlji i inozemstvu, karticama izdanim od strane hrvatskih banaka i kartičnih kuća bila je 27,6 milijardi kuna, što je za 4,2 posto više nego u prva tri mjeseca 2013. godine.

Broj kartičnih transakcija bio je 76,5 milijuna, što je za 8,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Sve ove puste brojke koje smo iznijeli ne znače, na žalost, da je Hrvatska blizu razmišljanja o tome da poput norveške Vlade donese plan da do 2020. napusti gotovinsko plaćanje i prijeđe u potpunosti na kartično poslovanje.

U Norveškoj trenutno gotovinsko plaćanje iznosi svega pet posto ukupnog plaćanja, dok u Hrvatskoj, takvo istraživanje još nije napravljeno, pa se taj podatak ne zna.

Mogući prelazak na bezgotovinsko plaćanje bi morala u značajnoj mjeri poduprijeti Vlada opsežnim planom koordiniranog djelovanja svih zainteresiranih aktera, a i tada bi bio upitan uspjeh tog projekta.

Stoga Hrvatska još neće slijediti primjer Norveške i kovanice i novčanice će još dugo šuškati u zveckati u našim džepovima, novčanicima i madracima.