Nakon što su objavili tri dramatična scenarija gubitaka radnih mjesta zbog utjecaja korona-krize - najcrnji, potom onaj sa sadašnjim Vladinim mjerama za gospodarstvo te onaj u kojem Vlada prihvaća zahtjeve za otpisom niza obveza vezanih uz plaće i dobit te parafiskalnih nameta - inicijativa Glas poduzetnika u četvrtak je te scenarije proširila i projekcijama utjecaja na državni proračun.
Ekonomist Vuk Vuković, koji s timom analitičara radi na tim scenarijima i projekcijama, tako kaže da srednji, “Vladin scenarij”, dovodi do snažnog rasta deficita proračuna “prvenstveno zbog neadekvatnog paketa mjera pomoći gospodarstvu te, pretpostavljamo, izostanka jačih rezova na rashodovnoj strani proračuna”. Taj tim procjenjuje da bi deficit proračuna u 2020. godini mogao u tom slučaju iznositi gotovo 39 milijardi kuna ili skoro 10 posto BDP-a. U 2021. godini deficit se smanjuje zbog stopiranja subvencija plaća i poreznih odgoda, ali je i dalje visokih 27 milijardi ili 6,8 posto BDP-a (taj scenarij inače predviđa 290 tisuća novih nezaposlenih do kraja 2020. godine te dodanih 120 tisuća u 2021. godini, čime se ukupni broj nezaposlenih u 2021. godini penje na 550 tisuća).
Trošak krize
U trećem, najpovoljnijem scenariju koji je ponudila inicijativa Glas poduzetnika, u kojem Vlada u potpunosti usvaja njihove mjere, trošak krize na radna mjesta može biti bitno ublažen, tvrde. “U scenariju prihvaćanja naših mjera deficit proračuna bit će nešto manji 2020. godine, oko 25 milijardi kuna, odnosno do 6,4 posto BDP-a, da bi se već u 2021. godini smanjio na tri milijarde kuna (0,8 posto BDP-a) zbog pretpostavke puno bržeg oporavka privatnog sektora”, zaključuju (taj scenarij predviđa do 150 tisuća ljudi koji ostaju bez posla do kraja 2020. godine i još 60 tisuća u 2021. godini, što znači ukupno 290 tisuća nezaposlenih u 2020., te 350 tisuća u 2021., nakon čega kreće puno jači oporavak ekonomski jer je veliki broj firmi spašen od propasti).
Ostatak članka pročitajte na novac.hr