VODIČ ZA BRUCOŠE

Maturanti, pazite što ćete upisati

Kad je u pitanju nastavnički kadar, do posla najbrže, očito, dolaze nastavnici matematike, informatike, kemije i organske kemije.

Nakon vijesti da na splitskom Zavodu za zapošljavanje nema niti jednog liječnika sa završenim stručnim ispitom (doktora medicine bez ovog uvjeta na birou je trenutačno 57 op.a.), istražili smo i koja su ostala zanimanja deficitarna na tržištu rada, piše Slobodna Dalmacija.

Prema podacima koje smo dobili, proizlazi da će najmanje briga oko traženja radnog mjesta, uz liječnike specijaliste, definitivno imati završeni studenti edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta; logopedi, socijalni pedagozi, defektolozi...
Na birou nema vjeroučitelja

- To su zanimanja koja su izrazito tražena jer se naše društvo “otvara” u tom smjeru; niče sve više ustanova koje se bave rehabilitacijom djece ili odraslih s određenim teškoćama.

Kad traže kadar koji će im raditi, mi smo, praktički, nemoćni jer ako koji defektolog i dođe na biro, tu se zadrži maksimalno mjesec dana. Velika je potražnja i za studentima psihologije.

Nakon što smo mi sa Zavoda uzeli jednog na stažiranje, u evidenciji je ostala još samo jedna osoba koja je završila ovaj studij.

Kad je u pitanju nastavnički kadar, do posla najbrže, očito, dolaze nastavnici matematike, informatike, kemije i organske kemije jer niti jednog na birou nemamo, jednako kao ni vjeroučitelja i teologa svećenika - govori Miroslav Delić, pročelnik splitske područne službe HZZ-a, i dodaje kako prijavljenih s visokom stručnom spremom trenutačno ima 2650.

Među specijalistima medicine najdeficitarniji su radiolozi, anesteziolozi, internisti, oftalmolozi, plastični kirurzi i liječnici medicine rada.

- To su zanimanja među kojima prijavljenih uopće nema. Ona među kojima imamo po nekoliko osoba na birou, što se, također, može smatrati deficitarnim, jesu profesori ruskog jezika, inženjeri računarstva, zaštite na radu, diplomirani inženjeri arhitekture, veterinari, stomatolozi...

Zubara, primjerice, ima 16 u evidenciji, što je malo kad se uzme u obzir potražnja za tom radnom snagom - kaže Delić. Slijedom gospodarske krize dogodilo se i to da određena zanimanja, koja su prije bila deficitarna, to više nisu.
Građevinara opet ima viška

Riječ je, prije svega, kaže naš sugovornik, o diplomiranim inženjerima elektrotehnike i građevine.

Zbog sloma velikog broja tvrtki, odnosno smanjenja opsega posla, osoba spomenutih struka opet ima na birou, i to poprilično. Nezaposlenih s diplomom inženjera elektrotehnike trenutačno je čak 50, a onih koji su završili građevinu 38.

Nema ih