Prijava
Traži
Marijana Petir smatra nužnim definirati da se viša razina obrazovanja medicinske sestre stječe završetkom stručnog sveučilišnog dodiplomskog ili poslijediplomskog studija. Zakonske izmjene podupiru i u SDP-u, u ime kojega je Tatjana Štimac Radin podsjetila da je zakonska rješenja podržala i Komora medicinskih sestara.
Saborski klubovi pozdravili su donošenje izmjena Zakona o medicinskim sestrama, ocjenjujući da će taj prijedlog pridonijeti osamostaljenju i napretku sestrinstva te poboljšati položaj medicinskih sestara.
Karmela Caparin (HDZ) ustvrdila je kako tim zakonskim prijedlogom sestrinstvo dobiva autonomiju, veću kompetenciju, obrazovanje i odgovornost. U Hrvatskoj je, kako je podsjetila, 32 tisuće medicinskih sestara, a 80 posto njih radi u bolničkom sustavu.
Da će zakon poboljšati položaj medicinskih sestara, posebno u smislu njihove edukacije, smatra i Marijana Petir (HSS), koja je zahvalila sestrama na kvalitetnoj, odgovornoj i etičnoj skrbi prema bolesnicima. Nužnim je, ipak, ocijenila definirati da se viša razina obrazovanja medicinske sestre stječe završetkom stručnog sveučilišnog dodiplomskog ili poslijediplomskog studija.
Zakonske izmjene podupiru i u SDP-u, u ime kojega je Tatjana Štimac Radin podsjetila da je zakonska rješenja podržala i Komora medicinskih sestara.
Izmijenjeni zakoni o DSV-u, Uskoku i Državnom odvjetništvu
Zakon o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, a kojim se zakonskim rješenjima razrađuje odredba iz prošlogodišnjih promjena Ustava izglasan je u petak u Saboru. Zakonom se propisuje katalog tih kaznenih djela, počinjenih u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države. Izglasan je i Zakon o parničnom postupku kojemu je cilj sudske postupke učiniti bržim i efikasnijima. Naime, tim je zakonom omogućeno tonsko snimanje rasprava, što do sada nije bio slučaj. Isto tako izglasane su i izmjene Zakona o USKOK-u, kao i izmjene zakona o Državnom sudbenom vijeću i državnom odvjetništvu, koji su značajni za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 . Tim se izmjenama predviđa proširenje kataloga stegovnih djela za suce, a omogućeno je i osnivanje istražnog povjerenstva koje bi bilo zaduženo za nadzor nad odlukama obaju vijeća. [A. Ko.]
Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) izvijestio je, pak, kako je od čak tri udruge medicinskih sestara dobio pisma izrazito kritičnog sadržaja prema predloženim zakonskim rješenjima. Jedna od tih udruga, rekao je, zakonske je izmjene ocijenila grubom manipulacijom Ministarstva zdravstva, te da je »odraz dubokog nepovjerenja dominantnih struka u hrvatskom zdravstvu koje medicinske sestre shvaćaju samo pomoćnom radnom snagom liječnika«. Richembergh je kritizirao to što je Hrvatska, kako bi ispunila direktive iz EU da je minimum školovanja za medicinsku sestru deset godina općeg i tri godine strukovnog obrazovanja, odlučila da je taj minimum osam godina osnovnoškolskog, dvije plus dvije srednjoškolskog obrazovanja i jedna godina pripravničkog staža. »Ni jedna članica EU taj donji prag nije stavila ispod prvostupništva«, naglasio je, upozorivši da će hrvatske medicinske sestre, ulaskom Hrvatske u EU, u kompetencijama zaostajati za radnom snagom drugih članica. »Vi ste dio liječničkog lobija i od vas drugo i ne očekujem«, poručio je državnom tajniku Ministarstva zdravstva Anti Zvonimiru Golemu.
Zakonom je prvi put određeno koje su kompetencije određenih kategorija medicinskih sestara - sestre opće njege koje su završile petogodišnju strukovnu srednju školu, prvostupnice sa završenom visokom školom (dodiplomski studija), te magistre sestrinstva.
Golem mu je odgovorio kako polovica članica EU ima istu razinu temeljnog obrazovanja za zvanje medicinske sestre, ocijenivši da je HNS-ov zastupnik nasjeo pamfletu. »Ako stvarno mislite da je sve ovo učinjeno kako bi medicinske sestre ostale slugani, onda ste doista nasjeli pamfletu«, poručio je Richemberghu.
Golem je, predstavljajući izmjene Zakona, rekao kako sestrinstvo treba shvaćati kao svaku drugu znanost. Istaknuo je da se predložene izmjene usklađuju s direktivama EU, po kojima će sestrinski posao nakon ulaska Hrvatske u EU moći obavljati samo medicinske sestre koje su stekle obrazovanje sukladno standardima EU.
Po tim direktivama, minimum obrazovanja za poziv medicinske sestre je deset godina općeg obrazovanja te tri godine strukovnog obrazovanja. Naglasio je da je u pregovorima s Europskom komisijom Hrvatska uspjela dokazati visoku razinu edukacije, stjecanja znanja i vještina te kvalitete hrvatskih medicinskih sestara.
Tako je zakonom prvi put određeno koje su kompetencije određenih kategorija medicinskih sestara - sestre opće njege koje su završile petogodišnju strukovnu srednju školu, prvostupnice sa završenom visokom školom (dodiplomski studija), te magistre sestrinstva.
Golem je iznio plan Ministarstva da se u idućih deset godina većina medicinskih sestara s minimalnog obrazovanja podigne na razinu prvostupnica. Zakonom su propisani slučajevi u kojima se sestre ne mogu teretiti za eventualne negativne ishode u brizi za bolesnike, odnosno izuzeće od odgovornosti, a uređeno je i pitanje priziva savjesti. Utvrđuje se da je zdravstvena njega javna djelatnost te podliježe kontroli zadovoljenja standarda obrazovanja i standarda kvalitete, te da sestrinsku djelatnost mogu obavljati samo medicinske sestre, u opsegu koje im pružaju kompetencije stečene obrazovanjem.
Sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara utvrđivala bi općim aktom Hrvatska komora medicinskih sestara uz suglasnost ministra zdravstva, koji utvrđuje potrebu, sadržaj i trajanje specijalističkog usavršavanja.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
