Među top 20 studenata, a mora platiti 6.300 kuna za godinu

Opći dojam je da stalno veslaju studente. Pročitajte.

Bila je među najboljima kada je upisivala fakultet, čime je zaslužila besplatno studiranje. Morala je samo do kraja fakulteta dati sve uvjete sa svake godine. No, suprotno svim obećanjima ove Vlade, već drugu godinu mora platiti 6.300 kuna za studij. Gdje je tu pravda, pita se...

Nakon brojnih najava Hrvatske vlade da će osigurati besplatno, ili bar ujednačeno, studiranje za sve u rujnu ove godine određeni su bodovi prema kojima će se to određivati: 55 za neplaćanje, 30-54 plaćanje samo onog što se ne uspije položiti. U utorak, međutim, na sjednici Senata Sveučilišta slijedi, nakon više od mjesec dana od obavijesti o oslobođenju plaćanja za redovite studente, odlučeno je da su od te odluke izuzeti - Pravni, Prirodoslovno-matematički, Edukacijsko-rehabilitacijski, te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Objašnjenje: To je povoljnije za studente.

Međutim, na adresu Stručnog tima Danas.hr-a javili su se brojni studenti ogorčeni ovakvom odlukom Senata koja se uz to opisuje i kao "povoljnija" za njih. Na Facebook stranici na kojoj se okupljaju studenti Pravnog fakulteta jedan za drugim nižu se zajedljivi komentari studenata: "Da, pa naravno, jer zašto platiti 960 kuna ako primjerice imam jedan predmet koji prenosim, kad mogu iskeširati 7.200 za svih 30. Kako su samo brižni", ili: "Ma divni su, zašto ne uzeti pare od države kad su moji starci bogatiji", "A za ostale fakultete izuzeće ne bi bilo povoljnije?!?!".

Gdje je tu pravda?
A evo i na konkretnom primjeru jedne studentice Pravnog fakulteta kako raznorazne izmjene oko plaćanja na fakultet utječu na studente:
"Prvu sam godinu upisala besplatno, ali kako sam bila u top 20 na listi, ionako bih zaslužila besplatan studij i do kraja fakulteta ne bih plaćala školarinu ukoliko dajem uvjet na godinama. Da, to je bilo traženo za neplaćanje na upisu u 2010. (i ranije) - davanje uvjeta s godine. U proljeće te godine, kad sam već dala većinu ispita, fakultetsko je vijeće odlučilo da više neće tražiti samo uvjet za neplaćanje, već i prosjek 3,5. I to samo za studente moje generacije. Kako je ta vijest došla kasno, dala sam uvjet, imala prosjek 3,4 i platila drugu godinu nevjerojatnih 6.300 kuna! Jer sam redoviti i uspješan student. Ove godine odluka je ista za sve, država plaća. Ja sam opet dala uvjet s druge godine, opet imam prosjek 3,4 na Pravnom fakultetu i opet moram platiti 6.300 kuna jer smo mi izuzeti i jer je to 'za nas povoljnije'."

Studentica se pita kako je pravedno da svi upisano prije 2010. na Pravnom fakultetu u Zagrebu za neplaćanje godine moraju imati samo uvjet, neovisno o prosjeku? I kako je pravedno da svi studenti Sveučilišta u Zagrebu (osim studenata navedenih iznimaka) ne moraju plaćati fakultet ukoliko redovito ispunjavaju svoje obaveze?

"Kako je pravedno da na jednom fakultetu na kojem doista nije jednostavno ispuniti tražene uvjete, samo moja generacija mora plaćati iznos jednak onome što ga plaćaju izvanredni studenti, a redovito izvršavamo svoje obveze? Kako je pravedno da sve obavijesti o tome dobivamo u zadnji trenutak?", pita se studentica.

O čitavoj problematici razgovarali smo s članicom našeg Stručnog tima Marijanom Hameršak. Hameršak je članica Akademske solidarnosti koja se već godina bori za besplatan studij za sve i ona nimalo nije iznenađena ovim razvojem događaja.

"Nakon onog ljetnog obećanja da će studenti u Hrvatskoj besplatno studirati, iako je Akademska solidarnost već tada upozoravala da se radi o lažnom obećanju, jesen je donijela i potvrdu toga. Naime ne samo da svi studenti u Hrvatskoj neće moći besplatno studirati, nego to neće moći ni svi redoviti studenti, kako se ranije najavljivalo, pa čak ni svi koji imaju uvjete kojima je bilo precizirano kakvo je to navodno besplatno obrazovanje", komentira nam Hameršak podsjećajući kako je ova odluka o izuzeću već bila predviđena prošlom odlukom Senata i da je očito da su neke od tih molbi ovaj utorak i odobrene.

Neprestane promjene uvjeta studiranja
Hameršak upozorava kako se pravila studiranja ne mogu uvoditi na takav način koji nije sustavan niti pregovaranjem s pojedinim sveučilištima.

"Radi se o pravilima koje treba zakonski regulirati i to na način da bi svi studenti trebali biti oslobođeni plaćanja participacija. To su studenti tražili još 2009. godine, no umjesto prema tome išlo se prema javnom spektaklu navodnog besplatnog studiranja. A zapravo smo dobili neprestane promjene uvjeta studiranja i neprestano povećanje participacija", ističe članica našeg Stručnog tima zaključujući kako je apsolutno nepravedno da svi studenti nemaju jednake uvjete studiranja, a ne da oni koji su manje uspješni po bodovima mogu "financijski otkupiti taj svoj neuspjeh".